U listopadu prošle godine američka administracija Donalda Trumpa uspješno je, koristeći prijetnje ekonomskim mjerama, torpedirala dogovor o međunarodnim pravilima o smanjenju emisija stakleničkih plinova u pomorskom prometu. Odluka je odgođena barem na godinu dana, a to je Washington doživio kao pobjedu dok je za Europsku uniju (EU) i njezine politike udarac svaki iskorak suprotan borbi protiv klimatskih promjena.
Vjerojatno će u razdoblju od godinu dana SAD pokušati potpuno ubiti inicijativu u okviru Međunarodne pomorske organizacije. Pomorski promet je, inače, odgovoran za tri posto globalnih emisija.
Sada Europska komisija razmatra je li proširiti sustav trgovanja ugljičnim emisijama (ETS), koji se već primjenjuje na zrakoplovne letove kratkog i srednjeg dometa u Europi, i na prekooceanske letove. Ako se to dogodi svi bi međunarodni prijevoznici koji lete iz Europe, uključivo američke, bili suočeni s većim troškovima, a sasvim je izvjesno da bi takav potez snažno iziritirao američkog predsjednika.
Osim toga veliko je pitanje za Bruxelles kako da mogući novi sustav ne završi pogađajući samo europske zračne prijevoznike koji se ionako učestalo žale kako nose nerazmjeran regulatorni teret u odnosu na konkurente izvan EU-a. Inače, na globalni zračni promet otpada do tri posto ugljičnih emisija, no one rastu puno brže no kod drugih sektora i u zadnjih dvadesetak godina su se udvostručile.
Procjena Europske komisije o daljnjim koracima trebala bi biti gotova do početka srpnja ove godine, a eventualni bi novi troškovi pogodili zrakoplovne tvrtke u idućoj godini. Čini se da Bruxelles doista ima razloga biti zabrinut.
“Trump je jasno stavio do znanja da ne želi politike koje štete američkom poslovanju. Imamo na sceni administraciju koja ima ponašanje siledžije prema drugim zemljama i tijelima kakvo je Europska komisija”, smatra profesorica zrakoplovnog menadžmenta na sveučilištu u Dublinu Marina Efthymiou.
Američka nova strategija nacionalne sigurnosti jasno kaže da se odbacuju “ideologije klimatske promjene i neto nultih klimatskih politika koje su jako naštetile Europi, prijete SAD-u i subvencioniraju američke protivnike”.
“Ono što se dogodilo s pomorskim prometom važan je parametar kojega Europska komisija treba ozbiljno razmotriti u kontekstu zrakoplovstva”, dodaje Efthymiou.
Zrakoplovni sektor se pak nada da će izvjesnost Trumpova bijesa odvratiti Bruxelles od novih mjera.
Glavni direktor Međunarodnog udruženja zračnog transporta (IATA) Willie Walsh tvrdi da EU neće proširiti ETS na transatlantske letove jer bi to dovelo do rata kojega EU ne može dobiti.
EU je oporezivanje ugljičnih emisija u zrakoplovnom prometu započeo 2012. godine i ono pokriva sve odlazne letove iz Europskog ekonomskog prostora, dakle EU-a te s Islanda, Norveške i Švicarske dok se Ujedinjeno Kraljevstvo kasnije pridružilo toj shemi. Paralelno Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva pri Ujedinjenim Narodima radi na svojoj shemi smanjenja ugljičnih emisija poznatoj pod kraticom CORSIA. Upravo zbog toga je EU ranije odgodio primjenu ETS-a na neeuropske letove.
EU treba sada ispitati je li CORSIA može zadovoljiti ciljeve koje Europa želi postići.
Stručnjakinja za zrakoplovni sektor u europskoj nevladinoj udruzi Transport i okoliš Marte van der Graaf kaže za Politico da CORSIA određuje trošak zagađenja od 2,50 eura po putniku na letu Pariz-New York, dok bi prema ETS-u to bilo 92,40 eura na temelju prometa iz 2024. godine.
Dva su razloga tako velike razlike. To je prije svega činjenica da su ETS krediti četiri puta skuplji od CORSIA ugljičnih kredita te da u slučaju CORSIA sheme prijevoznici ne plaćaju naknadu za cijelu količinu emisija već samo za povećanje iznad baze određene prema stanju iz 2019. godine.
“Na letu iz Pariza za New York emitira se u prosjeku 131 tona ugljičnog dioksida, a po sustavi CORSIA kompenzira se tek 14 posto. To znači da prijevoznik mora kupiti ugljičnih kredita za 18 umjesto svih 131 tonu”, objašnjava Van der Graaf.
CORSIA će postati obvezna za sve članice UN-a u 2027. godini, no neće pokrivati domaće letove, čak ni u golemim zemljama kao što su SAD, Rusija i Kina.
Europska komisija do 1. srpnja treba objaviti izvješće s procjenom zemljopisnog pokrivanja i okolišnog integriteta sheme CORSIA. Na temelju tog izvješća Bruxelles treba odlučiti hoće li proširiti ETS na sve letove iz EU-a od 2027. ili će sustav zadržati samo za letove unutar EU-a.
Van der Graaf smatra da treba proširiti ETS čime bi se do 2040. prikupilo 147 milijardi eura za poticanje prelaska na zelena zrakoplovna goriva.
No, Efthymiou ipak procjenjuje da bi se Europska komisija mogla odlučiti za nastavak dosadašnjeg režima “uzimajući u obzir vrlo krhko političko okružje koje imamo s luđakom na vlasti”.
Pročitajte još:
Inače, američko suprotstavljanje ETS-u datira još iz administracije Barracka Obame čija je državna tajnica Hillary Clinton uputila pismo u Bruxelles tražeći da se sustav ne primjenjuje na američke prijevoznike.
Tada je u SAD-u donijet i zakon koji omogućava Bijeloj kući da zabrani američkim prijevoznicima plaćanje europskog ugljičnog poreza.
