Trumpova najava carina za sve uvozne automobile uzdrmala svjetske burze i unijela kaos u autoindustriju

Američke proizvođače automobila i sve njihove globalne rivale u srijedu je potreslo priopćenje predsjednika Donalda Trumpa u kojem je najavio uvođenje uvozne carine od 25 posto na sva vozila i sve dijelove za autoindustriju.

Trumpov najnoviji namet, ako se zadrži na snazi, mogao bi ne samo podići cijene praktički svih novih vozila na američkom tržištu za više tisuća dolara, već i poremetiti usko povezane i isprepletene opskrbne lance u Sjevernoj Americi, budući da je u posljednjih tridesetak godina cijela autoindustrija izgradila proizvodni lanac u kojem se dijelovi proizvode i sastavljaju u Kanadi, Meksiku i SAD-u, i pritom po nekoliko puta prelaze državne granice.

Američki uvoz automobilskih proizvoda je u 2024. godini iznosio 474 milijarde dolara, a od toga je uvoz gotovih osobnih automobila za prodaju vrijedio 220 milijardi dolara. Po podacima analitičke platforme GlobalData, gotovo polovica svih automobila prodanih na američkom tržištu prošle godine došlo je iz uvoza.

Prva posljedica Trumpove najave bio je pad dionica autoindustrije na globalnim tržištima – General Motors je pao za 8 posto, a Ford za 4,5 posto. Dionice trećeg velikog proizvođača, Stellantisa, koji u vlasništvu ima i američku marku Chrysler, također su pale za 4,5 posto na američkoj burzi.

Na azijskim tržištima pale su dionice japanske Toyote i Honde kao i korejskog Hyundaija, za 3-4 posto. Dionice Tesle, koja sve automobile za američko tržište proizvodi u Americi, ali u njih ugrađuje i neke dijelove iz uvoza, pale su odmah za 1,3 posto.

Trump i dalje inzistira da će uvođenje carina, koje bi trebale stupiti na snagu 3. travnja – dan nakon njegovog “Dana oslobođenja” kad planira uvesti “recipročne” carinske namete na trgovinu s najmanje desetak najvećih američkih trgovinskih partnera – povećati investicije autoindustrije u domaću američku proizvodnju, umjesto da se oslanjaju na prekogranične tvornice i dobavljače u Meksiku i Kanadi.

Međutim, iz sektorske udruge Autos Drive America (ADA) koja okuplja velike strane proizvođače koji posluju na američkom tržištu, kao što su Toyota, Honda, Hyundai i Volkswagen, poručili su upravo suprotno. “Carine koje se danas uvode će poskupiti proizvodnju I prodaju automobila u SAD-u, što znači da će dovesti do viših cijena za krajnje kupce, manje opcija za potrošače, kao i manje radnih mjesta u proizvodnji u samom SAD-u,” naveli su u priopćenju.

Za sektor proizvodnje automobila u cijeloj Sjevernoj Americi uglavnom se primjenjuje režim potpuno slobodne trgovine još od 1994., nakon što je potpisan tripartitni sporazum NAFTA o slobodnom protoku roba, za vrijeme tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona.

Trump je kasnije u svom prvom mandatu ukinuo taj sporazum i sa susjednim državama dogovorio novi sporazum o trgovini, UCMCA, koji je stupio na snagu 2020. i u kojeg je ugrađen niz pravila koja su trebala potaknuti domaću proizvodnju i konkurentnost. Međutim, nakon dolaska na vlast u drugom mandatu u siječnju ove godine Trump u izjavama tvrdi da je USMCA i dalje nepovoljan za SAD, i da tu “nepravdu” treba ispraviti nametanjem uvoznih carina.

Početkom ožujka su stupile na snagu njegove carine od 25 posto na sav uvoz robe iz Kanade i Meksika, no ubrzo je odobrio i privremeno izuzeće za vozila koja su proizvedena u skladu s odredbama postojećeg sporazuma USMCA, na sljedećih mjesec dana – do početka travnja – što su od njega tražila tri najveća domaća proizvođača, General Motors, Ford i Stellantis. No, u najnovijoj najavi neće biti takvih olakšica.

Analitičari i tržišta kažu da su kaos i nesigurnost u ovakvim okolnostima neizbježni.

“Kompanije koje su uložile stotine milijuna ili čak milijarde dolara u tvornice u Kanadi i Meksiku će vrlo vjerojatno imati dramatično smanjenje dobiti u idućih nekoliko kvartala, možda i u nekoliko narednih godina. Sad ćemo morati izmijeniti sve prognoze i projekcije buduće prodaje i proizvodnje, jer ova mjera će sve pretvoriti u kaos,” rekao je Sam Fiorani, analitičar iz tvrtke AutoForecast Solutions.

Dok bi namet na uvoz gotovih automobila trebao stupiti na snagu 3. travnja, iz Bijele kuće su rekli da bi namet od 25 posto na uvozne dijelove korištene u proizvodnji, kao što su motori, sustavi prijenosa, dijelovi pogonskih sklopova ili električne komponente, trebali stupiti na snagu odvojeno, “najkasnije 3. svibnja.”

Tvrtka koja se bavi pružanjem usluga u autoindustriji Cox Automotive projicirala je prije Trumpove najave da će u slučaju da ne bude nikakvih izuzeća od carina cijene vozila porasti za 3.000 dolara za automobile američke proizvodnje, te oko 6.000 dolara za vozila proizvedena u Kanadi ili Meksiku. Ako carine doista stupe na snagu, iz Coxa prognoziraju da će doći do velikih poremećaja u proizvodnji u cijeloj Sjevernoj Americi, i da bi već do sredine travnja volumen proizvodnje mogao pasti za oko 30 posto, ili oko 20.000 vozila dnevno.

Reakcije su, očekivano, bile dvojake – dok američki sindikati pozdravljaju Trumpovu odluku, druge države reagirale su puno negativnije.

Sindikat United Auto Workers (UAW) koji zastupa radnike sva tri velika američka proizvođača

“S ovim carinama, tisuće dobro plaćenih radnih mjesta u autoindustriji moglo bi se vratiti radničkoj klasi u mjestima širom SAD-a već za nekoliko mjeseci, jednostavno dodavanjem dodatnih radnih smjena ili proizvodnih linija u inače nedovoljno iskorištenim ali postojećim kapacitetima,” rekao je predsjednik najvećeg sindikata koji zastupa radnike iz “velike trojke” američke autoindustrije, United Auto Workers (UAW) Shawn Fain u svom priopćenju.

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, rekla je da su Trumpove carine “loše za kompanije, a još gore za potrošače.” Osudama se pridružio i novi kanadski premijer Mark Carney, koji je carine opisao kao “direktni napad” na kanadske radnike, i najavio mjere odmazde. “Branit ćemo svoje radnike, branit ćemo svoje kompanije, branit ćemo svoju zemlju –i branit ćemo ih zajedno,” rekao je Carney novinarima u Ottawi.

Kanadski automobilski sektor je jedna od najvećih industrijskih grana u toj zemlji, i direktno zapošljava oko 125.000 radnika direktno, te indirektno još oko 400.000 ljudi, u raznim manjim dobavljačima, automobilskoj trgovini, i drugim uslugama vezanima za autoindustriju.

Na tokijskoj burzi su pale dionice velikih proizvođača kao što su Toyota i Mazda, što ne iznenađuje jer oko četvrtina japanskog izvoza u SAD čine automobili. U Južnoj Koreji su također naglo pale dionice tvrtki kao što su Hyundai i Kia, a u Indiji su pale dionice raznih dobavljača autodijelova. Japanski premijer Shigeru Ishiba rekao je da Tokio “razmatra sve opcije” kao odgovor na Trumpove carine, dok je vlada u Seoulu najavila paket pomoći automobilskom sektoru u travnju.

Brazilski predsjednik Luka da Silva rekao je da “protekcionizam ne pomaže nijednoj zemlji na svijetu” na tiskovnoj konferenciji u Tokiju, i najavio tužbu pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) zbog Trumpovih nameta na uvoz čelika.