Trumpov rat s najbližim susjedima i saveznicima

Predsjednik Donald Trump poduzeo je mjere za uvođenje novih carina na uvoz iz Kanade, Kine i Meksika.

Ovaj potez ispunjava predizborna obećanja, ali je također izazvao protumjere koje bi mogle signalizirati produženi trgovinski rat s ključnim trgovinskim partnerima i, u slučaju Meksika i Kanade, najbližim američkim susjedima i saveznicima, piše Associated Press.

Za razliku od kampanje 2024., kada je Trump predstavljao svoj ekonomski program kao siguran način smanjenja troškova života za Amerikance, predsjednik sada priznaje ono što su mnogi ekonomisti dugo predviđali: da bi nameti mogli rezultirati višim cijenama i manjom ponudom na tržištu.

Trump je proglasio izvanrednu gospodarsku situaciju kako bi uveo carine od 10 posto na sav uvoz iz Kine i 25 posto na uvoz iz Meksika i Kanade. Energija uvezena iz Kanade, uključujući naftu, prirodni plin i električnu energiju, bit će oporezovana po stopi od 10 posto. Carine na tri najveća trgovinska partnera SAD-a stupit će na snagu u utorak.

Carine obuhvaćaju cijelo američko tržište. AP nabraja samo neke: nafta i drvo iz Kanade; poljoprivredni proizvodi, odjeća, alkohol i auto dijelovi iz Meksika; plastika, tekstil i računalni čipovi iz Kine.

Trumpova naredba nije sadržavala mehanizam za odobravanje izuzeća američkim uvoznicima.

Kanada osigurava više od 4,3 milijuna barela nafte dnevno Sjedinjenim Državama. SAD obično troši oko 20 milijuna barela dnevno, prema američkoj Upravi za energetske informacije. Domaća proizvodnja iznosila je oko 13,2 milijuna barela dnevno.

Predsjednik je često kao kandidat – i desetljećima prije nego što je ušao u politiku – govorio o trgovinskim deficitima SAD-a. Kritizirao je međunarodne trgovinske sporazume i žalio se na stalni odljev proizvodnih radnih mjesta iz SAD-a u druge zemlje. No svoje je najnovije postupke uokvirio kao polugu za ogrančavanje imigraciju i sprječavanje krijumčarenja droge. Trump krivi tri američka partnera što ne čine dovoljno da zaustave priljev fentanila na američko tržište. Krivi Meksiko i, u manjoj mjeri, Kanadu za priljev migranata preko američkih granica.

“Moja je dužnost kao predsjednika osigurati sigurnost svima”, rekao je Trump na društvenim mrežama.

Trumpova naredba uključivala je obećanje o povećanju carina ako trgovinski partneri SAD-a odgovore vlastitima. Ta prijetnja nije spriječila brz odgovor.

Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum odmah je naredila protucarine, a kanadski premijer Justin Trudeau rekao je da će uvesti odgovarajuće carine od 25 posto na uvoz iz SAD-a vrijedan do 155 milijardi dolara.

Trudeau je pozvao Kanađane da “biraju kanadske proizvode” prilikom kupovine, efektivno potičući bojkot američke robe. Lokalno, više premijera kanadskih provincija reklo je da će u potpunosti ukloniti američke marke alkohola s polica državnih trgovina.

Do nedjelje poslijepodne, Kina nije uvela nove carine na američku robu. No njeno Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da će pekinška vlada poduzeti “potrebne protumjere za obranu svojih legitimnih prava i interesa”. Ministarstvo trgovine reklo je da će podnijeti tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zbog “pogrešnih praksi SAD-a”. Važno je napomenuti da je u Kini još uvijek slavlje oko nove godine te da su čak i burze praktički zatvorene.

Krajnji potrošači ne plaćaju carine izravno, podsjeća AP. To je obično koja god tvrtka – izvoznik sa sjedištem u inozemstvu ili uvoznik sa sjedištem u SAD-u – prevozi robu preko granice. No to povećava ukupni trošak dopreme robe do njihovog konačnog maloprodajnog odredišta, a svaki sudionik u tom procesu sigurno će povećati svoje cijene kao rezultat.

Gregory Daco, glavni ekonomist u poreznoj i konzultantskoj tvrtki EY, izračunava da bi carine povećale inflaciju, koja je u prosincu iznosila 2,9 posto na godišnjoj razini, za 0,4 postotna boda ove godine. Daco predviđa da bi američko gospodarstvo, koje je prošle godine raslo 2,8 posto, palo za 1,5 posto ove godine i 2,1 posto u 2026.

Proračunski laboratorij Sveučilišta Yale procjenjuje da bi Trumpove carine koštale prosječno američko kućanstvo između 1.000 i 1.200 dolara godišnje kupovne moći.

Učinci dosežu čak i do tvrtki i proizvoda koji se reklamiraju kao “proizvedeno u SAD-u”. Jer ponekad ta oznaka znači samo da je proizvod sastavljen ili drugačije dovršen u američkom postrojenju, ali još uvijek uključuje sirovine, dijelove ili ambalažu iz drugih zemalja.

I kao što je sam Trump često govorio tijekom kampanje, troškovi energije — koji postaju transportni troškovi u lancu opskrbe — također utječu na potrošačke cijene. S obzirom na udio Kanade u američkoj opskrbi energijom, cijene goriva mogle bi porasti, posebno na Srednjem zapadu, gdje se prerađuje toliko kanadske sirove nafte.

Neki analitičari su kritizirali ovako ciljane carine jer najčešće dovode samo do izbjegavanja transportom kroz druge zemlje. Autor Patrick Boyle je prije Trumpovog preuzimanja vlasti izjavio da bi trgovinski rat s Kinom mogao dovesti do toga da kineske tvrtke dio proizvodnje prebace u Meksiko te da bi jedini logičan potez bio ujediniti velika tržišta svijeta (SAD, Kanada, Meksiko, UK) i tražiti zajedničko uvođenje carina na kineske proizvode ili čak i čitavu gamu proizvoda. Trump je ovih dana natjerao i najbliže partnere da mu uzvrate protucarinama.

Sankcije EU prema Rusiji su jedan od najrecentnijih primjera zašto je teško izolirati samo jednu zemlju jer je većina izvoza u Rusiju prebačena u Kirgistan ili druge susjedne zemlje i iz njih se prebacuje u Rusiju. Važno je i napomenuti da ogromne količine ruskog goriva odlazi u Indiju odakle tankerima ide u Europsku uniju ili druge države svijeta koje su uvele sankciji Vladimiru Putinu.