Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je potaknuo nade ali i zbunjenost šire javnosti da bi se najavljene carine za uvoz i Kanade i Meksika mogle odgoditi, i da bi umjesto u ožujku “mogle stupiti na snagu 2. travnja.” Usput je spomenuo i da razmišlja o nametu od 25 posto na “europske automobile i druge vrste robe.”
No, konfuzija, čini se, vlada i u samoj Bijeloj kući, jer je anonimni dužnosnik američke vlade kojeg citira Reuters rekao da je ranije najavljeni datum uvođenja carina za meksičku i kanadsku robu, 4. ožujka, “trenutno još uvijek na snazi.”
Američki predsjednici nemaju ovlasti dekretima mijenjati zakone, ali imaju pravo donositi naredbe kojima se određuje kako se postojeći zakoni – koje donosi Kongres – provode. Američki propisi strogo definiraju u kojim situacijama predsjednik ima takve ovlasti, a Trump se u svojim prijetnjama poziva na zakone koji mu dopuštaju intervenciju u slučaju ugroze nacionalne sigurnosti.
Stoga Trump inzistira da je razlog takvoj borbenoj trgovinskoj politici, po njegovom mišljenju, slabi nadzor njihovih granice sa SAD-om, i da zbog toga u SAD pristižu droge poput opioida fentanila i ilegalni imigranti.
No, na granici s Kanadom američke službe su u prošloj godini zaplijenile tek 20 kilograma fentanila, ili 0,2 posto svih zapljena – dok je ostalih 99,8 ili 9,6 tona zaplijenjeno na granici s Meksikom. Što se ilegalnih migracija tiče, po podacima CNN-a izvan službenih graničnih prijelaza prošle je godine na kanadskoj granici zatečeno tek 1,5 posto svih otkrivenih prelazaka, dok je na meksičkoj bilo ostalih 98,5 posto.
Dužnosnici Bijele kuće tvrde da će Trump “preispitati” jesu li mjere koje su Kanada i Meksiko poduzeli na jačanju graničnih kontrola dovoljne za odustajanje od najavljenih carina – iako je u ranijim medijskim istupima već izjavljivao da nisu.
U srijedu je održan i prvi sastanak Trumpove vlade, na kojeg po novim medijskim pravilima Bijele kuće nekim novinarima nije omogućen pristup, uključujući i onima iz dvije najveće svjetske novinske agencije, Reutersa i Associated Pressa. Na upit kada će carine stupiti na snagu, Trump je odgovorio da će to biti 2. travnja. “Moram reći da ću, znate, 2. travnja to učiniti. Mislio sam isprva da bih mogao 1. travnja, ali, znate, malo sam praznovjeran, pa sam pomaknuo to na 2. travnja, carine će se tada uvesti. Ne baš sve, ali dosta njih.”
Iako su njegovi komentari doveli do nove konfuzije i nejasnoće, kanadski dolar i meksički pezos nakon toga ojačali u odnosu na američki dolar.
Kanadski ministar za inovacije François-Philippe Champagne rekao je novinarima da će Kanada pričekati s reakcijom sve dok se ne pojavi papir na kojem se konkretno definiraju Trumpovi dekreti – i najavio da će u slučaju uvođenja američkih carina Kanada spremna na “ciljan, strateški i čvrst” odgovor.
Kanadska ekonomija je uvelike ovisna o trgovinskoj razmjeni sa SAD-om, i uvođenje američkih carina moglo bi nanijeti veliku štetu kanadskim proizvođačima – ali i dovesti do inflacije u Americi zbog poskupljenja sirovina i proizvoda koje inače dobavljaju iz Kanade. Primjerice SAD većinu svojeg građevnog drva i aluminija dobavlja iz Kanade. Osim toga, Kanada je i četvrti najveći izvoznik nafte na svijetu – i gotovo sav izvoz završava južno, u Americi.
Na drugoj strani kontinenta meksičko ministarstvo gospodarstva odustalo je od komentiranja Trumpovih izjava, ali su potvrdili da će se njihov ministar gospodarstva Marcelo Ebrard u četvrtak sastati s američkim predstavnikom za trgovinu Jamiesonom Greerom i ministrom trgovine Howardom Lutnickom u petak. Lutnick je najavio da će carine ovisiti o tome jesu li meksičke mjere za zaustavljanje protoka fentanila zadovoljile Trumpa.
U međuvremenu Trump fokus svojih prijetnji polako premješta na Europu. Dio toga su i njegove ranije najavljene “recipročne carine” sa cijelim svijetom, no njegovim trgovinskim savjetnicima smetaju i europski porezi na dodanu vrijednost, koji u Americi ne postoje, i koje Trumpovi kreatori trgovinske politike gledaju kao “svojevrsnu carinu” na uvozne proizvode.
Na direktan upit o tome kako napreduju planovi za namete na europsku robu, Trump je najavio da se radi o istoj stopi kao i onoj planiranoj za Kanadu i Meksiko. “Donijeli smo odluku i uskoro ćemo je priopćiti, a stope će biti 25 posto, općenito govoreći – a to će se primjenjivati na automobile, i na sve druge stvari.”
Budući da iz Europe nema priljeva ilegalnih imigranata niti fentanila, Trump je morao ponuditi novo objašnjenje za carine na europsku robu. “Europa je drugačiji slučaj… Oni ne žele uvoziti naše automobile. Ne prihvaćaju naše poljoprivredne proizvode,” dodavši da je Europska unija formirana upravo zato da SAD “izvuče deblji kraj.”
Europa trenutno ima carinu od 10 posto na američka vozila, dok se u SAD-u plaća namet od 2,5 posto na europske automobile. Trumpova najava bi stoga udeseterostručila namet na europska vozila, koji bi time bio i dva i pol puta veći od onog kojeg naplaćuje Europska unija.
No, osim toga, SAD naplaćuje i 25 posto nameta na sve tzv. pick-up kamionete koji nisu iz Kanade ili Meksika što znači da je američko tržište već zatvoreno za uvoz te kategorije vozila, koja čini glavninu prihoda američkih proizvođača na domaćem tržištu. To također znači i da je asortiman američkih proizvođača evoluirao u smjeru sve veće proizvodnje pick-up vozila koja slabo prolaze na europskom tržištu.
Po podacima analitičara iz Oxford Economics europski proizvođači su 2023. izvezli u SAD vozila i autoindustrijskih dijelova u vrijednosti 56 milijardi eura, što čini oko 20 posto ukupnog izvoza tog cijelog sektora, i čini SAD glavnim izvoznim tržištem za europsku autoindustriju. Stoga se prijetnja drastičnog povećanja američkih carina u Europi shvaća vrlo ozbiljno – europska autoindustrija direktno ili indirektno zapošljava oko 13,8 milijuna radnika, a bilo kakav poremećaj u tom sektoru imao bi šire posljedice za europsku ekonomiju.
Upitani za komentar, iz Europske komisije su odgovorili da će “reagirati čvrsto i trenutačno, kao odgovor na dizanje neopravdanih barijera koje priječe slobodnu i poštenu trgovinu,” – što uključuje i carine i namete kojima je cilj suzbijanje sasvim legalnih i nediskriminatornih trgovinskih mjera.
Još nije jasno kakve bi mogle biti europske protumjere. No, dvodnevni posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Indiji koji je počeo u četvrtak ukazuje na geopolitičke pomake i prve korake u sklapanju novih partnerskih odnosa. Indiji je Trump također zaprijetio carinama, što bi moglo teško pogoditi tamošnju farmaceutsku industriju, budući da je Indija najveći svjetski proizvođač generičkih lijekova.
Očekuje se da će prilikom dvodnevnog posjeta biti razgovora o oživljavanju pregovora o slobodnoj trgovini (BTIA) između EU i Indije, koji su započeli 2007. ali onda zapeli 2013. Ipak, trgovina između Indije i EU u konstantnom je porastu.
Europska unija je najveći indijski trgovinski partner, a robna razmjena između njih je iznosila 124 milijarde eura u 2023. godini, ili 12,2 posto ukupne indijske trgovine – više nego sa SAD-om (10,8 posto) ili Kinom (10,5 posto). Europska unija je i drugo najveće izvozno tržište za Indiju – u Europu odlazi 17,5 posto ukupnog indijskog izvoza, neznantno iza SAD-a (17,6 posto).
