Predsjednik Donald Trump rekao je da će Washington u petak početi slati pisma drugim državama u kojima će se najaviti kolika će biti carinska stopa za njihovu robu pri uvozu u SAD, u odmaku od ranijih Trumpovih najava po kojima je ciljao na postizanje brojnih bilateralnih sporazuma s pojedinim zemljama.
Priznavši kompleksnost pregovaranja s više od 170 zemalja, Trump je rekao novinarima u četvrtak da će pisma biti upućena u setovima, po 10 država odjednom, u kojima će se najaviti carinske stope poput 20 ili 30 posto.
Trump je dodao da očekuje potpisivanje još “par detaljnijih sporazuma” s drugim državama, nakon što je u srijedu objavljen trgovinski dogovor s Vijetnamom, dodavši da bi radije jednostavno obavijestio većinu drugih država o carinskoj stopi, i time preskočio spore pregovore.
Trumpove izjave ilustriraju koliko je teško privesti kraju trgovinske pregovore o svemu od carina do ne-carinskih barijera, kao što su primjerice zabrane za uvoz poljoprivrednih proizvoda. Dužnosnici Trumpove vlade rekli su u travnju da će raditi na postizanju “90 dogovora u 90 dana”, ambicioznom cilju oko kojeg su stručnjaci za međunarodnu trgovinu bili skeptični.
Ministar financija Scott Bessent rekao je da će se za oko 100 zemalja vjerojatno uvesti “recipročna” carinska stopa od 10 posto, i dodao da očekuje navalu trgovinskih dogovora prije krajnjeg roka kojeg je zadao Trump, 9. srpnja ove godine, kad bi carinske stope mogle naglo skočiti.
Kada bi se za 100 zemalja uvela stopa od 10 posto, to bi značilo smanjenje broja zemalja čiji uvoz se carini po toj stopi, u odnosu na prve najave. Trumpov popis krivo nazvanih “recipročnih” nameta uvrstio je 123 jurisdikcije za koje bi bila određena carinska stopa od 10 posto. Uglavnom su to bile male zemlje, kao i neki opskurni teritoriji, poput nenaseljenih otoka u australskom posjedu Heard i McDonald, gdje žive samo pingvini.
Trump je 2. travnja doveo do pada svjetskih tržišta najavom “recipročnih” nameta u rasponu od 10 do 50 posto – iako je potom privremeno snizio stopu za većinu zemalja na “baznih” 10 posto, kako bi se ostavilo vremena za pregovore do 9. srpnja. Većina zemalja za koje je uvedena stopa od 10 posto nisu pregovarale s Trumpovom vladom, s izuzetkom Velike Britanije, koja je u svibnju postigla dogovor o zadržavanju te stope i dobila povlašteni tretman za neke sektore, poput automobila i zrakoplovnih motora.
Pročitajte još:
Glavni američki trgovinski partneri koji su trenutno u pregovorima tada su pogođeni znatno višim stopama, uključujući 20 posto za Europsku uniju, 26 posto za Indiju, i 24 posto za Japan. Neke zemlje koje nisu pregovarale s Trumpovom vladom suočavaju se s još većim stopama, poput 50 posto za Lesoto, 47 posto za Madagaskar i 36 posto za Tajland.
Trump je u srijedu najavio dogovor s Vijetnamom o smanjenju carina na brojne proizvode iz Vijetnama na 20 posto, više nego dvostruko niže od ranijih prijetnji od 46 posto. S druge strane, mnogi američki proizvodi bi mogli stizati u Vijetnam bez ikakvih davanja.
