Američki predsjednik Donald Trump upozorio je strane vlade da će morati “platiti puno novca” za ukidanje njegovih nameta na uvoznu robu, i pritom nastavio koristiti medicinske metafore za svoje carine uvedene za gotovo sve države na svijetu, opisavši ih kao “lijek” za američku ekonomiju – što je potaknulo nastavak velikog pada na globalnim financijskim tržištima u ponedjeljak ujutro.
Dionice na azijskim burzama su pale u svim sektorima, a pale su i američke burzovne budućnosnice se ulagači pribojavaju da bi Trumpove carine mogle dovesti do viših cijena, slabije potražnje i potencijalno globalne recesije. U razgovoru s novinarima u nedjelju, u svom predsjedničkom zrakoplovu Air Force One, Trump je rekao da ga ne brinu burzovni gubici koji su zbog njegove objave carina već izbrisali bilijune dolara vrijednosti dionica širom svijeta.
“Nije mi želja da išta ide prema dolje. Ali ponekad morate uzeti lijek da biste nešto popravili,” rekao je Trump na letu kojim se vraća nakon vikenda na Floridi kojeg je proveo igrajući golf. Trump je dodao i da je preko vikenda razgovarao s liderima država iz Europe i Azije, koji su mu se obratili u nadi da će ga uvjeriti da snizi carine koje su u nekim slučajevima dosegnule i 50 posto, i koje stupaju na snagu ovog tjedna.
(Nova carina za robu iz Kine je 34 posto, što se zbraja s ranije određenim nametom od 20 posto, što znači da bi za kinesku robu stopa koja stupa na snagu ovog tjedna 54 posto.)
“Oni dolaze za stol. Oni žele pregovarati, ali nema pregovora, osim nam ne plate puno novca, i to svake godine,” kazao je Trump. Američke burze su od sredine veljače izgubile nešto manje od 10 bilijuna dolara vrijednosti, a samo u dva dana nakon njegove objave o carinama vrijednost američkih dionica je pala za oko 6 bilijuna, gledano po kretanju indeksa S&P 500.
Trumpova objava bombardiranja carinskim nametima od prošlog tjedna naišla je na zaprepaštene osude drugih svjetskih lidera, a u međuvremenu je Peking među prvima najavio svoje mjere odmazde. Kina je najavila da će od 10. travnja uvesti carinu od 34 posto na svu američku robu, uvela restrikcije na izvoz nekih rijetkih zemnih minerala u Ameriku, i uvela restrikcije za poslovanje za 11 velikih američkih kompanija.
Trump je do izračuna svojih carina došao jednostavno prepolavljanjem trgovinskog deficita sa pojedinim državama, te odredio namet koji iznosi polovicu pokrivenosti uvoza izvozom. No, čak i zemljama sa kojima SAD ima suficit Trump je najavio “bazni” namet od 10 posto. Trump je lažno opisao svoje namete kao “recipročne,” iako trgovinski deficit nije u vezi s carinama koje druge zemlje naplaćuju, i one su u pravilu daleko niže nego što ih on prikazuje.
Protiv carina okreću se i neki milijarderi koji su inače podržavali Trumpa, pa je tako primjerice Bill Ackman, koji je bio podržao kandidaturu Trumpa za predsjednika, pozvao predsjednika na pauziranje carina, kako bi se izbjegao “gospodarski nuklearni rat.” Investicijskoj javnosti i političkim čelnicima još uvijek nije jasno jesu li Trumpove objave dio nekog novog trajnog trgovačkog režima, ili se radi tek o pregovaračkoj taktici za iznuđivanje ustupaka od drugih zemalja.
U jutarnjim TV emisijama na američkim kanalima glavni ekonomski savjetnici Donalda Trumpa pokušavali su prikazati njegove carine kao spretno repozicioniranje SAD-a u globalnom trgovinskom poretku. Ministar financija Scott Bessent rekao je da je od najave u četvrtak više od 50 država kontaktiralo američku vladu i započelo pregovore. Ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da će carinske pristojbe ostati na snazi “više dana i tjedana.”
Japan, jedan od najbližih američkih saveznika u Aziji, jedna je od država koje se nadaju da će s Trumpom postići nekakav sporazum, iako je japanski premijer Shigeru Ishiba izjavio u ponedjeljak da nikakvi rezultati “neće doći preko noći.” Ulagači, međutim, ne čekaju rasplet situacije. Dok je Ishiba držao govor u parlamentu glavni indeks tokijske burze Nikkei pao je na najnižu razinu u posljednjih 18 mjeseci. Najviše su pale dionice japanskih banaka, kojima je u posljednja tri dana trgovanja tržišna vrijednost pala za gotovo četvrtinu.
Šira rasprodaja na tržištima nastavila se i u ponedjeljak, kada su i globalne cijene nafte također pale, jer investicijska javnost sad očekuje da će zbog sve veće opasnosti od recesije američki Fed mogao sniziti kamatne stope već u svibnju.
Ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Hassett pokušao je smiriti bojazan da su Trumpove carine dio strategije kojom se pokušava prisiliti američki Fed na snižavanje kamatnih stopa, istaknuvši da neće biti “političke prisile” američke središnje banke. Ipak, u svojoj objavi na društvenim mrežama u petak Trump je pozvao predsjednika Feda, Jeromea Powella, da smjesta snizi kamatne stope, i da se “prestane igrati politike,” dodavši da bi sada bilo “savršeno vrijeme” za rezanje kamata.
Ekonomisti iz banke JP Morgan procjenjuju da će Trumpove carine dovesti do pada američkog BDP-a za 2025. od oko 0,3 posto, što je znalajan pad u odnosu na raniju prognozu po kojoj je godišnji BDP trebao rasti za 1,3 posto. Iz Goldman Sachsa procjenjuju da bi carinski nameti ove godine mogli smanjiti rast BDP-a u Kini za najmanje 0,7 posto, i ubrzati fiskalno popuštanje. Obje banke smatraju da su sada povećani izgledi za globalnu recesiju, i procjenjuju mogućnost takvog ishoda na 60, odnosno 45 posto.
Američka carinska služba u subotu je počela s naplatom Trumpovog jednostranog “baznog” nameta od 10 posto na sav uvoz iz brojnih zemalja širom svijeta. Više, tzv. “recipročne” carinske stope, u rasponu od od 11 do 50 posto za pojedine zemlje, trebale bi stupiti na snagu u srijedu u 6 ujutro po hrvatskom vremenu.
Pročitajte još:
Neke vlade već su najavile spremnost na suradnju sa SAD-om kako bi se izbjegli katastrofalni nameti. Tajvanski predsjednik Lai Ching-te u nedjelju je ponudio nultu stopu carina na američku robu, kao temelj za pregovore sa SAD-om, obećao uklanjanje trgovinskih barijera, i obećao da će tajvanske kompanije povećati svoja ulaganja u Ameriku.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da će tražiti spuštanje Trumpove carine od 17 posto na izraelsku robu na planiranom sastanku s Trumpom u ponedjeljak. Dužnosnik indijske vlade rekao je za Reuters da Indija nema namjeru uvoditi carine za SAD i kazao da su u tijeku razgovori sa SAD-om o mogućem sporazumu. Vijetnamski čelnik To Lam u telefonskom razgovoru s Trumpom u petak je pristao na pregovore o sporazumu o ukidanju carina, nakon što je tom velikom proizvodnom središtu jugoistočne Azije Trump dodijelio jednu od najviših carinskih stopa.
Europska unija najavila je odlučan odgovor, iako se briselski dužnosnici zasad nisu izjasnili što i kako misle ciljati eventualnim protumjerama. U ponedjeljak bi trebalo biti dano zeleno svjetlo za drugi dio ograničenih europskih mjera i nameta za širi popis američke robe koji je bio najavljen prošlog mjeseca nakon Trumpovih carina na čelik i aluminij.
Zagrebačka burza također bilježi snažan pad cijene dionica i indeksa nakon otvaranja u ponedjeljak. U trenutku pisanja ovog teksta, najveći gubitnik je Dalekovod kojem je dionica pala za otprilike petnaest posto.
ZSE može prekinuti trgovanje dionicama dođe li do velikog pada indeksa.
Kako je to definirano internim pravilima: “Ako vrijednost indeksa CROBEX padne 10 posto i više u odnosu na zadnju vrijednost prethodnoga trgovinskog dana, Burza će prekinuti trgovanje dionicama na razdoblje propisano u ovom stavku: prije 13:00 sati, na 1 (jedan) sat, u ili nakon 13:00 sati, na 30 (trideset) minuta. Ako vrijednost indeksa CROBEX ponovno padne 10 posto i više u odnosu na zadnju vrijednost prethodnoga trgovinskog dana u ili nakon 13:00 sati, trgovanje će se nastaviti do kraja trgovinskog dana, osim ako vrijednost indeksa CROBEX padne 15 posto i više u odnosu na zadnju vrijednost prethodnoga trgovinskog dana, pri čemu će se trgovanje prekinuti do kraja trgovinskog dana”
Jedan odgovor
Ove odluke predsjednika Trumpa izazivaju globalne ekonomske potrese, s mogućim dugoročnim posljedicama po međunarodni trgovinski poredak i gospodarski rast