Trump najavio plan o recipročnim carinama s cijelim svijetom

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u četvrtak da je zadao svojem gospodarskom timu osmišljavanje plana za uvođenje recipročnih carina za svaku državu koja oporezuje uvoz neke robe iz SAD-a, što povećava šanse za globalni trgovinski rat sa svima na svijetu – i s prijateljskim zemljama, i s rivalima.

“Što se trgovine tiče odlučio sam da ću, u svrhu pravednosti, uvesti recipročne carine, što znači da ćemo ih svima zaračunavati po stopi po kojoj one zaračunavaju SAD-u. Ništa više, i ništa manje,” kazao je Trump novinarima.

Trump je potom potpisao memorandum i kojim je naložio svojem timu da počne s kompliciranim izračunom davanja koja odgovaraju carinskom režimu drugih država – ali i nametima koji bi trebali poništiti efekt drugih vrsta barijera, poput pravila o sigurnosti vozila koja američki automobili ne zadovoljavaju, kao i poreze na dodanu vrijednost koji povećavaju njihovu cijenu na izvoznim tržištima.

Naputak od četvrtka nije nametnuo nove tarife, već je pokrenuo tjedne ili mjesečne istrage o pristojbama koje su drugi trgovinski partneri nametnuli američkoj robi i potom osmislio odgovor.

Prvi na meti su Kina, kao i dojučerašnji saveznici Japan, Južna Koreja i Europska unija. Najnovije Trumpove najave povećale su bojazan od rasplamsavanja globalnog trgovinskog rata, ali i potencijalnog skoka inflacije u SAD-u.

Na Wall Streetu se javila zabrinutost da bi novi nameti mogli povećati inflaciju i  time spriječiti Fed da dalje smanjuje kamatne stope. No, u četvrtak su burze reagirale pozitivno – niz dionica globalnih kompanija dosegnulo je rekordne razine, a prinosi na američke državne obveznice su blago pali.

Howard Lutnick, Trumpov kandidat za ministra za trgovinu, kazao je da će se vlada pojedinačno baviti svakom državom, dodavši da će analize o tome biti dovršene do 1. travnja. To je ujedno i rok kojeg je Trump odredio odmah nakon dolaska u Bijelu kuću do kojeg očekuje da mu gospodarski savjetnici sastave planove za smanjenje kroničnih trgovinskih deficita između SAD-a i drugih zemalja, koje Trump interpretira kao američku “subvenciju” drugim državama.

Trump, koji je u kampanji najavljivao da će sniziti potrošačke cijena, kazao je kako bi se cijene ipak mogle “kratkoročno povećati” kao rezultat tih poteza. No, nepoklolebljivo ustraje na novim carinama, za koje kaže da su “sjajne.”

Jedan od dužnosnika Bijele kuće rekao je novinarima da bi recipročni nameti bili određeni tako da odgovaraju višim carinama koje druge zemlje naplaćuju za određene vrste američke robe, i za cilj bi imale suzbijanje troškova koji proizlaze iz regulative stranih država, njihovih poreza na dodanu vrijednost, državnih subvencija, kao i tečajnih mehanizama koji služe kao prepreka lakšem priljevu američkih proizvoda na strana tržišta.

“Oni nam zapravo ne dopuštaju poslovanje. Pa ćemo zato staviti neku cijenu na to, i to će biti neka fer brojka. U stanju smo točno izračunati cijenu tih nemonetarnih trgovinskih barijera,” kaže Trump.

Takva nejasna najava očito je osmišljena za pokretanje pregovora s drugim državama. Neimenovani dužnosnik Bijele kuće kojeg citira Reuters rekao je da bi Trump rado snizio američke carine ako i druge države snize svoje namete. A novim carinskim režimom izbjeglo bi se nametanje iste naknade za sve – iako ne odbacuje mogućnost da Trumpu možda padne na pamet i jedinstvena globalna carina za svu uvoznu robu.

“Utješno je što vlada ne ide prema ishitrenom nametaju novih carina, i pozdravljamo činjenicu da se predsjednik odlučio za uravnoteženiji pristup,” rekla je Tiffany Smith, potpredsjednica za globalnu trgovinu američkog nacionalnog vijeća za vanjsku trgovinu (NFTC), dodavši da bi “bilo idealno da ovaj proces rezultira suradnjom s našim trgovinskim partnerima na smanjenju njihovih carina i trgovinskih zapreka – a ne na povećanju naših.”

Trump, koji je stupio na dužnost 20. siječnja, već je najavio carine na sav uvoz čelika i aluminija počevši od 12. ožujka, uveo 10 posto dodatne carine na svu robu iz Kine, i na 30 dana odgodio najavljene namete na robu iz susjednih država Kanade i Meksika.

U ponedjeljak je rekao i da razmišlja o novim nametima na uvoz automobila, poluvodiča i farmaceutskih proizvoda. U četvrtak je reka da carine na vozila “uskoro stižu.”

“Ove najave su više od pregovora. Treba ih shvatiti vrlo ozbiljno. Vjerujem da je ovo privuklo pažnju svih država. I ako želite uvesti recipročne carine u razmjerima o kojima on govori, onda je ovo način na koji biste to išli raditi,” rekao je u komentaru Josh Lipsky, direktor geoekonomskog centra Atlantskog vijeća, think tanka koji promiče suradnju SAD-a i Europe, i bivši savjetnik Međunarodnog monetarnog fonda koji je bio i ekonomski savjetnik za vrijeme vlade Baracka Obame.

Indijski premijer Narendra Modi, koji se u četvrtak sastao s Trumpom u Washingtonu, na čelu je vlade koja ima više carine na američki uvoz od bilo kojeg velikog vanjskotrgovinskog partnera.

Trump je nakon sastanka s Modijem rekao da je Modi ponudio pregovore o ublažavanju indijskog carinskog režima, kupovini viećih količina američke nafte, plina i borbenih zrakoplova, i drugim potencijalnim trgovinskim ustupcima. Trump i Modi su rekli da se slažu da će raditi na postizanju sporazuma za rješavanje trgovinskih pitanja.

Takav američko-indijski sporazum mogao bi biti postignut u “idućih sedam mjeseci,” izjavio je nakon sastanka indijski ministar vanjskih poslova Vikram Misri. “Mi već imamo recipročan odnos s Indijom… Što god Indija naplaćuje nama, naplaćujemo i mi njima,” rekao je Trump novinarima.

Stručnjaci za trgovinu kažu kako je oblikovanje recipročnog carinskog režima o kojem Trump govori velik izazov za njegov tim, što objašnjava zašto o tome nije ranije govorio.

Američki predsjednici ne donose zakone – to radi Kongres koji se sastoji od Doma zastupnika i Senata. Međutim, imaju ovlasti dekretom odlučivati o načinu na koji se postojeći zakoni provode, u okviru ovlasti koje su određene već postojećim zakonima.

Stručnjaci koje je za komentar pitao Reuters kažu da bi se Trump mogao pozvati na nekoliko članaka iz američkih trgovinskih zakona, uključujući i jedan iz 1974. koji dopušta uvođenje paušalne carine na sav uvoz od maksimalno 15 posto, na razdoblje od najdulje 6 mjeseci. A postoji i zakon o carinama iz 1930. koji dopušta predsjedniku da djeluje “protiv trgovinske diskriminacije” koja u nepovoljan položaj stavlja američke trgovce – iako još se još nijedan predsjednik nije na njega pozvao.

Trump bi također za nametanje novih pristojbi mogao iskoristiti i američki zakon o gospodarskim ovlastima u “izvanrednim situacijama” na kojeg se pozvao da bi opravdao nametanje carina za kinesku robu i uvođenje carina za uvoz iz Kanade i Meksika.