Institucije EU dogovorile su u srijedu navečer dodatne klauzule za zaštitu europske poljoprivrede od odredbi koje proizlaze iz trgovinskog sporazuma s južnoameričkim blokom zemalja Mercosurom, u pokušaju da se u posljednji čas zadovolje prigovori koje su mu uputile Francuske i Italija.
Europski parlament, vlade svih država članica EU i Europska komisija hitno su odobrili dodatak već ispregovaranom ugovoru o slobodnoj trgovini s Mercosurom, izvijestio je Politico, po kojem se ostavlja mogućnost Europskoj uniji da opet uvede carine ako uvoz peradi i govedine iz Latinske Amerike destabilizira europska tržišta.
Taj dodatak stiže tek nekoliko dana uoči planiranog odlaska predsjednice Komisije Ursule von der Leyen u Brazil u subotu, gdje bi ceremonijalno trebala dati konačan potpis na sporazum s četiri zemlje Mercosura – Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem – čime bi se stvorila zona slobodne trgovine u kojoj će biti više od 700 milijuna ljudi i u kojoj će se postupno ukinuti 90 posto postojećih carina na robnu razmjenu između ta dva bloka.
Iako je Von der Leyen prije više od godinu dana proglasila pregovore dovršenima, otpor nekih država članica i cijelog europskog poljoprovrednog sektora ipak nije potpuno nestao. Dvije najčešće kritike sporazuma s Mercosurom tiču se potencijalnog priljeva južnoameričke poljoprovredne robe poput govedine ili piletine koji bi mogli ugroziti europsko tržište, te nižih standarda zaštite okoliša u poljoprovrednoj proizvodnji u tim zemljama.
I Europski parlament i Komisija dali su svoje prijedloge da se zabrinutosti nekih država otklone, a dogovorom u srijedu postignut je kompromis između pravila o potencijalnim istragama tržišnih previranja ako do njih dođe, i želje Parlamenta da se pooštre pravila za takve istrage i skrati njihov propisani rok.
Međutim, nije još postignut dogovor o zahtjevu Parlamenta da se u konačni ugovor uključi sporna klauzula o “obaveznom reciprocitetu,” kojim bi se od zemalja Mercosura tražilo da ispune europske standarde za proizvodnju hrane ako žele pristup europskom tržištu.
Najnoviju verziju sporazuma trebali bi konačno amenovati čelnici EU na summitu zakazanog za četvrtak u Bruxellesu, na sastanku za kojeg se očekuje da će ključna tema ipak biti Ukrajina i korištenje ruske imovine.
Zemlje zagovornice sporazuma s Mercosurom, koje predvodi izvozna velesila Njemačka, nadaju se da će ovo biti dovoljno da u četvrtak francuski predsjednik Emmanuel Macron odustane od svojih kritika, i da će talijanska premijerka Giorgia Meloni konačno jasno podržati sporazum o kojem se pregovaralo već 25 godina.
No, što točno uključuju odredbe sporazuma o slobodnoj trgovini Europske unije i Mercosura?
Po planu iz sporazuma, zemlje Mercosura će postupno ukinuti carine na oko 91 posto izvoza iz Europske unije, što uključuje i automobile. Sa sadašnjih 35 posto carine će pasti na nulu u narednih 15 godina. Istovremeno, EU će postupno ukinuti carine na oko 92 posto robe koja u Europu stiže iz Mercosura, u razdoblju do 10 godina.
Mercosur će također ukinuti i carine na poljoprivredne proizvode iz EU, što uključuje brisanje današnje carine od 17 posto za europska vina i 20-35 posto za žestoka alkoholna pića.
U slučaju osjetljivijih poljoprivrednih dobara EU nudi povećane uvozne kvote na koje se ne primjenjuju carine, što uključuje 99.000 tona više govedine, dok će s druge strane Mercosur uvesti bescarinsku kvotu od 30.000 tona godišnje za europske sireve.
Slične kvote se s europske strane uvode i za perad, svinjetinu, šećer, etanol, rižu, med i kukuruz, dok će Mercosur imati kvote za mlijeko u prahu i hranu za bebe.
Dodatne količine govedine za koje se odobrava bescarinski režim predstavljaju tek 1,6 posto potrošnje govedine u EU, dok je to kod peradi tek 1,4 posto europske potrošnje. Pobornici sporazuma kažu da već postojeći uvoz iz Južne Amerike dokazuje da roba iz Mercosura zadovoljava europske prehrambene standarde.
Sporazumom će Mercosur također priznati zaštitu za 350 proizvoda s oznakom zemljopisnog porijekla, što će spriječiti da se u Južnoj Americi prodaju imitacije nekih tradicionalnih prehrambenih proizvoda iz Europe, kao što su primjerice talijanski sir parmigiano reggiano, dalmatinski pršut ili slavonski kulen.
Pobornici sporazuma – u prvom redu Njemačka i Španjolska – kažu kažu da će EU time dobiti pristup novim izvoznim tržištima i da omogućava odmak od prevelike ovisnosti o Kini, posebice kad se radi o nabavci nekih važnih primarnih sirovina, kao primjerice litija koji se koristi za proizvodnju baterija. Trgovinski sporazum će spriječiti bilo kakve izvozne namete za takve materijale koji su potrebni europskim proizvođačima.
Zagovornici prijedloga također kažu i da će se njime ublažiti efekt američkih carina koje je uveo predsjednik Donald Trump, i koje su već nanijele značajnu štetu nekim velikim europskim industrijama koje ovise o američkom tržištu.
Europska komisija – koja uime EU pregovara o svim trgovinskim dogovorima – kaže da se radi o najvećem sporazumu kojeg je ikad dogovorila u smislu smanjenja carina, jer bi se njima trebao ukloniti trošak od preko 4 milijarde eura koje se svake godine plaćaju na robu iz EU, te da se radi o nužnom koraku za diversifikaciju europskih trgovinskih odnosa.
Iz Komisije također podsjećaju da stvaranje zone slobodne trgovine s Mercosurom znači i da će europske kompanije ostvariti prednost, jer Mercosur nema mnogo drugih sporazuma s drugim partnerima poput Kine ili SAD-a. Kompanije iz EU će također imati mogućnost javljati se na natječaje za ugovore o javnoj nabavi u zemljama Mercosura pod istim uvjetima kao i lokalni dobavljači – što Mercosur prethodno nije nudio ranoj fazi pregovora.
No, sporazum je privukao i brojne kritičare. Europski poljoprivrednici već dulje vrijeme protiv njega prosvjeduju jer smatraju da bi mogao dovesti do masovnog uvoza jeftinijih proizvoda iz Južne Amerike – prvenstveno govedine – koja ne udovoljava europskim standardima.
Sporazum uključuje i neke obaveze koje bi zemlje Mercosura trebale preuzeti u pogledu zaštite okoliša, poput sprečavanja novog krčenja šuma u Južnoj Americi nakon 2030. godine. Međutim, europske nevladine organizacije kažu da sporazum ne predviđa nikakve sankcije ako se to ne dogodi.
Zelena organizacija Friends of the Earth rekla je da je sporazum “destruktivan za klimu” i da će zapravo dovesti do još većeg uništavanja šumskog pokrova, jer će države Mercosura sad Europi prodavati još više poljoprivrednih proizvoda i sirovina – koji se često proizvode ili ekploatiraju u pošumljenim područjima, kao što je brazilska Amazona.
Francuska je kao najveći proizvođač govedine u EU priopćila da će pristati na sporazum samo ako se njime “zaštite interesi” francuske i europske poljoprivrede. Italija, Mađarska i Poljska također su imale prigovore – a u slučaju da se udruže te četiri članice mogle bi blokirati sporazum.
Kad je Komisija u rujnu iznijela konačnu verziju sporazuma, u njemu je utvrđen mehanizam kojim bi se automatski mogao obustaviti povlašteni pristup izvoznicima iz Mercosura za osjetljive skupine proizvoda, u slučaju da narušavaju europsko tržište.
Pročitajte još:
Komisija je isprva predvidjela da bi se mehanizam mogao aktivirati ako se uvoz iz tih zemalja poveća za više od 10 posto, ili ako se cijene na europskom tržištu smanje za taj iznos u jednoj ili više država članica EU. Europski parlament je tražio nižu vrijednost od 5 posto. Dogovorom u srijedu utvrđen je kompromis od 8 posto.
Izvršna direktorica EU-a izjavila je kako će proučiti moguće usklađivanje proizvodnih standarda između domaćih i uvoznih proizvoda, posebice u pogledu pesticida i dobrobiti životinja.
Iz Komisije su također rekli da će pojačati inspekcije hrane, životinja i biljnih proizvoda koji ulaze u EU, te da će istražiti mogućnosti da se proizvodni standardi u oba bloka izjednače, posebice u pogledu upotrebe pesticida i tretmana domaćih životinja.
Komisija je također predvidjela i tzv. krizni fond težak 6,3 milijarde eura namijenjen poljoprivrednicima u Europskoj uniji, za slučaj da se zbog sporazuma našteti europskom tržištu i europskim proizvođačima.
