Trgovinski rat kojeg je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump dosad nije naštetio europskom gospodarstvu kolika su bila strahovanja i ima nade da je u tijeku stabilan oporavak, ustvrdio je član Vijeća Europske središnje banke (ESB) i austrijski guverner Martin Kocher.
“Nismo vidjeli snažan pad stopa rasta i inflacijske učinke trgovinskih sukoba kako je bilo predviđano u ožujku ili travnju”, rekao je za Politico Kocher koji je od rujna na čelu austrijske središnje banke nakon što je prethodno bio ministar gospodarstva.
Unatoč nekim naznakama živosti u gospodarstvu na temelju podataka iz listopada Kocher upozorava da nema mjesta samozadovoljstvu.
“Ne želim nuditi nikakve slatke riječi. Ovo je najviša razina carina koju smo vidjeli od 1930-ih godina i mora biti posljedica za svjetsku ekonomiju”, ustvrdio je.
Dodaje da učinak na eurozonu nije lako predvidjeti, pa je to ključni razlog za razlike u stajalištima oko toga kako bi trebala dalje ići monetarna politika koje su vidljive uoči svakog sastanka Vijeća ESB-a
Trenutačno je depozitna kamatna stopa ESB-a na dva posto.
Analitičari od Kochera u Vijeću ESB-a očekuju umjereniji pristup od njegova prethodnika Roberta Holzmanna čije je mišljenje često bilo u raskoraku s većinom.
Lagarde je i sama proteklih dana spomenula da postoje različita razmišljanja o tome treba li kamatnu stopu još jednom smanjiti.
“Teško je procijeniti je li se većina učinaka trgovinskih sukoba već materijalizirala ili ćemo ih vidjeti kako kapaju u gospodarstvo u idućim mjesecima ili čak godinama. Ja sam mišljenja da ćemo vidjeti više učinaka kroz vrijeme. No, hoće li oni biti pretežito inflacijski ili dezinflacijski, teško je reći”, rekao je Kocher.
Kako je kao primjer naveo, razumno je očekivati deflacijske pritiske od preusmjeravanja na Europu trgovine koja je ranije išla iz Kine prema SAD-u, ali isto tako geopolitički sukobi mogu proizvesti probleme u dobavnim lancima i pogurnuti cijene naviše.
Podsjetimo, u travnju ove godine, kada je obračun sa carinama krenuo, hrvatski guverner Boris Vujčić je ustvrdio kako se, što se Hrvatske tiče, može očekivati više neizravnih učinaka budući da Hrvatska nema jaku trgovinsku razmjenu sa SAD-om.
Pritom je kao neizravne učinke spomenuo utjecaj na rast bruto društvenog proizvoda i inflacijska kretanja.
Pročitajte još:
Rekao je tada da hrvatske tvrtke proizvode komponente za njemačke ili talijanske tvrtke, a to su tržišta koja jesu snažno izložena razmjeni sa SAD-om, pa se na taj način mogu preliti učinci.
Pad gospodarske aktivnosti u tim zemljama donosi poteškoće u hrvatskoj robnoj razmjeni, a uz rast neizvjesnosti može imati učinke i na turizam zbog manje odlazaka na godišnji odmor.
