U petak prijepodne spot cijena zlata na svjetskom tržištu kretala se malo oko 4.004 dolara za uncu (31.1 gram). Iako se radi o padu u odnosu na povijesni rekord od preko 4.300 dolara sredinom ovog mjeseca, cijene su još uvijek visoke i iznad psihološke granice od 4.000 dolara – vrijednosti koja je prvi put prijeđena početkom listopada.
Listopad će po svemu sudeći biti treći mjesec zaredom da raste cijena zlata, tradicionalno sigurnog utočišta za ulagače u nestabilnim vremenima. Dok brojni analitičari pripisuju rast potražnje i cijena u posljednje vrijeme općenito nesigurnim vremenima za globalnu ekonomiju i slabljenju dolara, drugi prognoziraju da bi cijene mogle rasti i dalje, iako nešto sporijim tempom.
Po anketi Reutersa s početka ovog tjedna gotovo 40 analitičara i trgovaca procjenjuje da će se zlato – kojemu je vrijednost od početka godine narasla za više od 50 posto – završiti ovu godinu s prosječnom cijenom od 3.400 dolara za uncu, te da bi usprkos svim usponima i padovima prosječna cijena tijekom iduće 2026. godine mogla biti oko 4.275 dolara.
Srebro – metal koji cijenom često slijedi uspone i padove zlata, ali koji ne privlači samo ulagače već i industriju koja ga koristi kao sirovinu – ove godine je imalo još veći rast, pa je tako od početka godine njegova cijena narasla 65 posto, i u ponedjeljak dosegnula povijesni rekord od 54,4 dolara za uncu.
U takvim okolnostima, kad raste popularnost ulaganje u zlato, zanimalo nas je istražiti poslovanje hrvatskih tvrtki koje se bave trgovinom plemenitim metalima. Po podacima bonitetne platforme CompanyWall top 30 kompanija registriranih za trgovinu na veliko metalima i metalnim rudama prošle je godine zabilježilo gotovo 681 milijun eura prihoda, uz ukupnu dobit od 11,8 milijuna eura.
Treba napomenuti da u tu kategorizaciju djelatnosti spadaju sve kompanije koje trguju bilo kojom vrstom metala, pa je tu i cijeli niz kompanija koje se bave metalima za razne industrijske i građevinske primjene, poput primjerice aluminijskih profila ili kablova.
Kad se gledaju samo tvrtke koje posluju u segmentu trgovanja plemenitim metalima daleko najveći prihod je imala Saiva d.o.o. iz Zagreba, kompanija koja stoji iza stranice CentarZlata.com i najveća hrvatska tvrtka za investicijsko zlato, koja je prošle godine imala prihod od 132,7 milijuna eura i ostvarila dobit od 1,2 milijun eura.
Radi se o 91 posto većim prihodima u odnosu na 69,5 milijuna eura prethodne 2023. godine, rasli su i rashodi za gotovo 94 posto – pa je dobit na kraju godine zapravo pala, jer je 2023. bila 1,4 milijun eura. Ipak, prošle godina su oboreni svi rekordi poslovanja tvrtke – samo pet godina ranije, 2020. godine, ostvarena dobit je bila malo više od 198.000 eura, uz prihode od 30,3 milijuna eura.
Sljedeća je Auro Domus, kompanija koju je 2010. osnovao potomak iz četvrte generacije obitelji zlatara Dessardo u Opatiji, i koja je do danas izrasla u najveću tvrtku za otkup i trgovinu zlatom u Hrvatskoj. Auro Domus d.o.o. i s njom povezane Money Shop, Auro Domus Online i Auro Domus Bullion Market prošle godine su zajedno imale 85,1 milijun eura prihoda, i godinu završile sa nešto više od 66.000 eura dobiti.
Pročitajte još:
Od većih igrača na hrvatskom tržištu tu je Tetragram Projekt iz Zagreba, još jedna kompanija za investicijsko zlato, koja je zajedno s povezanom tvrtkom Tetragram plemenit d.o.o. prošle godine imala dobit od preko 208.000 eura uz prihode od 77,5 milijuna eura, a u top 30 se našao i još jedan broker investicijskim zlatom, GVS Croatia iz Zagreba, koja je prošle godine imala 6,7 milijun eura prihoda i dobit od nešto preko 40.000 eura.
Gledajući sve kompanije koje se bave otkupnim ili investicijskim zlatom u top 30 tvrtki za trgovanje metalima u Hrvatskoj, prihodi su im prošle godine bili 320,4 milijuna eura – rast od 115 posto samo u četiri godine, tj. 148,9 milijuna eura iz 2021. godine. U istom razdoblju, dobit im se smanjila za 40 posto, sa 2,60 milijuna eura 2021. na 1,58 milijuna 2024.










Jedan odgovor
Valjda će se to stabilizirati