Prošli tjedan su hrvatski proizvođači peradi i jaja poručili kako je potrebno ulagati u očuvanje domaće proizvodnje, a istu poruku poslali su i ostali poljoprivrednici. Svi se slažu da zbog pada domaće proizvodnje raste uvoz robe lošije kvalitete, što nije dobro za naše proizvođače, a ni za ostale građane.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je na godišnjoj razini pala proizvodnja goveda, svinja, jaja i mlijeka u 2023. godini. Proizvodnja kravljeg mlijeka iznosila je 454,3 milijuna litara i bila je manja za 10,4 posto u usporedbi istim razdobljem u 2022. godini. Proizvodnja kokošjih jaja bila je manja za 3,7 posto, i pala na 642,6 milijuna komada, dok je proizvodnja jaja ostale peradi pala za 19 posto, na 639.000.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), dostavljenim portalu Financije.hr, a koji obuhvaćaju 2022. godinu u odnosu na 2021., Hrvatska je najviše uvozila meso, koje je činilo 11,4 posto vrijednosti ukupnog uvoza, a nakon njega su mliječni proizvodi, jaja i med s 8,6 posto od ukupnog uvoza.
Dakle, jasno je zašto su proizvođači peradi i jaja zabrinuti, ali i zašto su zabrinuti ostali poljoprivrednici. Posebno nakon što je Vlada ograničila cijene 70 proizvoda među kojima su mlijeko, meso, jaja i maslac.
“Nekoliko puta sam upozoravala da u uvjetima naše poljoprivredne proizvodnje, koja je ipak skuplja i manje produktivna, postoji ogromna opasnost da bismo ograničenjem cijena određenih poljoprivrednih proizvoda mogli dodatno opteretiti domaće proizvođače i pogodovati uvozu jeftinije, ali manje kvalitetne robe. Mislim da to nikome nije cilj. Cilj je ojačati domaću poljoprivrednu proizvodnju”, rekla je prošli tjedan direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber na okruglom stolu pod nazivom ‘Potrošačka košarica i cijene hrane – Kolika je zarada poljoprivrednika?’.

U siječnju 2025. su najviše poskupjeli mlijeko i mliječni proizvodi, za 2,4 posto u odnosu na prosinac lani, uz rast cijena sira za 7,6 posto, priopćila je agencija UN-a za hranu FAO. S obzirom na ograničenje cijene tih proizvoda u Hrvatskoj, nije poznato hoće li taj rast cijena utjecati na domaće proizvođače.
Zbog rasta uvoza i pada proizvodnje zanimljivo je vidjeti kako su u 2023. poslovale tvrtke u djelatnosti trgovine na veliko mlijekom, mliječnim proizvodima, jajima, jestivim uljima i mastima.
Podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazali su da su najveću dobit u toj godini imale tvrtke Oregon d.o.o., Perfa OVO d.o.o. i Interlat d.o.o.

Tvrtka Oregon d.o.o. bilježila je dobit od 637.193,29 eura u 2023., što je znatno više nego u godini prije kada joj je dobit iznosila 299.687,57 eura. Prihodi tvrtke u 2023. iznosili su 5.851.979,40 eura.
Oregon d.o.o. je obiteljska tvrtka, osnovana 2005. godine, koja se bavi skladištenjem, pakiranjem i distribucijom svježih i tekućih pasteriziranih jaja, piše na njihovoj internetskoj stranici.
Na drugom mjestu je Perfa OVO d.o.o. s dobiti od 186.879,42 i prihodima koji su u 2023. iznosili 13.284.384,53 eura. U odnosu na 2022. godinu prihodi su im porasli za 72.977,24 eura, a dobit za 3.244.574,32 eura, prema CompanyWallu.
Pročitajte još:
Nakon njih je tvrtka Interlat d.o.o. i dobit ove tvrtke iznosila je 149.462 eura u 2023. godini, a prihodi su iznosili 14.275.988,36 eura. U usporedbi s 2022. godinom, dobit je porasla za 92.826,92 eura.
Kakav će utjecaj poskupljenja i ograničenja imati na ove i slične tvrtke tek ćemo vidjeti, ali jedno je sigurno – proizvodnja u Hrvatskoj pada.