Trgovci na burzama s olakšanjem dočekali Trumpovu odgodu carina

Iznenadna odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o odgodi visokih carinskih stopa za desetke svjetskih država, tek dan nakon što ih je uveo, donijela je u četvrtak određeno olakšanje teško pogođenim svjetskim tržištima, usprkos novoj eskalaciji trgovinskog rata protiv Kine.

Trumpov neočekivani zaokret u srijedu po američkom vremenu, koji je uslijedio manje od 24 sata nakon uvođenja oštrih najnovije runde carina za većinu američkih trgovinskih partnera, došla je nakon nekoliko dana najveće volatilnosti na financijskim tržištima još od pandemije Covida-19.

Kaos nastao u proteklih tjedan dana izbrisao je bilijune dolara vrijednosti sa svjetskih burzi, i u konačnici doveo do zabrinjavajuće rasprodaje i porasta prinosa na američke državne obveznice, koji je, čini se, privukao Trumpovu pozornost i prisilio ga na popuštanje. Nakon objave o odgodi burzovni indeksi su naglo skočili, pa je tako S&P 500 završio dan 9,5 posto viši nego na otvaranju, a pozitivan rast se nastavio i na azijskim burzama, gdje je japanski Nikkei rastao za 8 posto.

Europske budućnosnice također su zabilježile velike dobitke, no tijekom dana već su se pojavile naznake da bi oporavak mogao biti kratkotrajan, dok su američke burzovne budućnosnice usporile rast. Cijene nafte također su pale za novih 1 posto, u nastavku trenda koji potiče bojazan da bi trgovinske napetosti mogle gurnuti cijelo globalno gospodarstvo u recesiju.

Nakon povratka u Bijelu kuću u siječnju Trump je konstantno prijetio raznim kaznenim mjerama svim američkim trgovinskim partnerima, no od nekih je odustao tek u posljednjem trenutku. Njegova prevrtljivost i stalna neizvjesnost zbunjuje svjetske lidere i svjetske kompanije.

Američki ministar Scott Bessent sad tvrdi da je odgoda već uvedenih carina zapravo od početka bio plan za dovođenje drugih država za pregovarački stol. No, iz Trumpove vlade stalno dolaze kontradiktorni signali koji samo pridonose konfuziji, jer sam Trump je kasnije u izjavama natuknuo da je panika na svjetskim tržištima nakon njegove najave carina 2. travnja utjecala na njegova razmišljanja i poteze. Iako je danima inzistirao da se njegova politika neće promijeniti, kazao je novinarima u srijedu da “morate biti fleksibilni.”

No, pritom je odlučio pojačati pritisak na Kinu, drugo najveće gospodarstvo na svijetu i drugog najvećeg izvoznika u SAD. Trump je povisio carine na kinesku robu na vrtoglavih 125 posto, nakon što je u srijedu uveden namet od 104 posto. Po najavama najveće kineske udruge za online trgovinu zbog Trumpovih carina će kineske tvrtke koje prodaju robu preko Amazona povisiti cijene svoje robe za američke potrošače, a neke bi mogle i sasvim odustati od tog tržišta, zbog takvog udarca “bez presedana.”

Peking bi također mogao ponovno uzvratiti povećanjem svojih carina na američki uvoz, koje su u srijedu podignute na 84 posto, kao odgovor na Trumpovu raniju eskalaciju. U priopćenjima je službeni Peking najavio da će se “boriti do kraja.” Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekla je u objavi na društvenim mrežama da se Kina “ne boji provokacija” i da “neće popustiti,” i pritom dodala isječak govora pokojnog Mao Ce-tunga iz 1953. kad je Kina ratovala protiv SAD-a u sklopu Korejskog rata. Korejski rat je te godine završio primirjem i zamrzavanjem statusa quo.

Trump je rekao da je “moguće” doći do rješenja s Kinom o trgovini. Međutim, dužnosnici njegove vlade kažu da će se dati prednost razgovorima s drugim zemljama. Vijetnam, Japan i Južna Koreja su među državama koje pokušavaju doći do nagodbe. Peking je rekao da je bio u kontaktu s Europskom unijom i Malezijom o jačanju međusobne trgovine, kao reakciji na sve veće napetosti, iako je australska vlada rekla da je odbacila ponudu Kine, svojeg glavnog trgovinskog partnera, za zajedničku borbu protiv američkih carina.

U četvrtak su kineske dionice zadržale relativnu stabilnost, zbog uvjerenja tržišta da će kineske državne potpore i intervencije spriječiti veće disrupcije tržišta, iako je vrijednost yuana pala na najnižu razinu još od globalne financijske krize 2008. Američka investicijska banka Goldman Sachs snizila je prognoze rasta kineskog BDP-a na 4 posto u 2025. godini, s prethodnih projekcija od 4,5 posto, navodeći kao glavni razlog negativne učinke američkih carina.

No, Trumpova odgoda carina nametnutih drugim zemljama također nije potpuna. Opći namet od 10 posto na gotovo sav uvoz u SAD ostaje na snazi do daljnjeg. Čini se također da ova najava neće utjecati na sektorske namete koji su ranije uvedeni na uvoz automobila, čelika i aluminija. Tromjesečno zamrzavanje carine ne primjenjuje se ni na namete koji su uvedeni za uvoz iz Kanade i Meksika, jer njihova roba i dalje podliježe stopi od 25 posto koju Trump opravdava borbom protiv droge fentanila. Iz toga je izuzeta roba koja je u skladu s dosadašnjim sporazumom o slobodnoj trgovini USMCA.

Trumpove carine potaknule su višednevnu rasprodaju na burzama i pad vrijednosti koji je izbrisao bilijune sa svjetskih tržišta, i doveo do velikog pritiska na američke državne obveznice i dolar, koji čine okosnicu globalnog financijskog sustava. Kanada i Japan su najavili da će, ako bude potrebno, oni uskočiti i osigurati stabilnosti, što je inače zadaća koju obavlja SAD u vremenima gospodarskih kriza i šokova.

Trumpov ministar financija Bessent ignorirao je pitanja o tržišnom kaosu i rekao da je nagla promjena Trumpove politike nagradila zemlje koje su se držale njegove preporuke da se suzdrže od odmazde. Bessent je glavna osoba u Trumpovoj vladi za pregovore sa pojedinim državama o svemu od ekonomske pomoći i vojne suradnje do gospodarskih pitanja. Odbio je reći koliko bi dugo mogli potrajati pregovori s više od 75 zemalja koje su izrazile želju za razgovorima mogli potrajati.

Predsjednika Europske komisije, Ursula von der Leyen, u objavi na društvenim mrežama također je pozdravila Trumpov zaokret i opisala ga kao “važan korak prema stabilizaciji globalne ekonomije.” Trump je prošlog tjedna najavio namet od 20 posto na svu europsku robu. Europa je u međuvremenu izglasala proširenje svojih carina na američki uvoz koje su nastale kao odgovor na Trumpove namete za automobile, čelik i aluminij, koje bi tek trebale stupiti na snagu sljedeći tjedan.

Von der Leyen u objavi nije spomenula europske protumjere, već je naglasila da EU radi na diversifikaciji trgovinskih partnera i da je još uvijek kao trgovinski blok predana razvoju slobodne trgovine. Dodala je i da će EU raditi na ukidanju internih barijera na europskom tržištu. “Ova kriza je jednu stvar jasno pokazala – u vrijeme velike nesigurnosti jedinstveno europsko tržište je naše sidro stabilnosti i otpornosti,” rekla je Von der Leyen.