Trgovci bi zbog američkih carina mogli podići cijene globalno

Maloprodajne tvrtke nastoje nadoknaditi troškove američkih carina podizanjem cijena na ostalim tržištima kako bi izbjegle velika poskupljenja u SAD-u koja bi mogla naštetiti prodaji, što na drugim tržištima uzorkuje zabrinutost o mogućem novom rastu stopa inflacije.

Globalno poslovanje velikim maloprodajnim tvrtkama omogućuje da više troškove carina u SAD-u svedu na najmanju moguću mjeru, ali njihova strategija istovremeno zabrinjava središnje banke jer bi mogla potaknuti inflaciju na drugim tržištima, poput Europske unije i Velike Britanije, gdje su se potrošačke cijene konačno počele stabilizirati.

Prenošenje tereta američkih carina na sva tržišta razmatraju njemački Birkenstock i danska Pandora. Tako je izvršni financijski direktor Birkenstocka prošli tjedan izjavio da bi se globalnim povećanjem cijena u nižem jednoznamenkastom rasponu mogao potpuno kompenzirati učinak američkih carina. Izvršni direktor Pandore Alexander Lacik izjavio je, pak, da danski trgovac nakitom razmatra hoće li cijene povećati globalno ili će poskupljenje biti veće u SAD-u, najvećem Pandorinom tržištu.

Američki predsjednik Donald Trump nametnuo je opće carine od 10 posto na sav globalni uvoz, a prijeti i uvođenjem viših recipročnih carina trgovinskim partnerima, prenosi Hina. Kada je američki Walmart najavio da je zbog carina prisiljen podići cijene, Trump je najvećem svjetskom maloprodajnom lancu u objavi na društvenim mrežama naredio da “pojede carine”. Stručnjaci smatraju da bi tvrtke mogle podići cijene na svim tržištima kako ih Bijela kuća ne bi mogla optužiti da to čine samo zbog carina.

Trgovci bi mogli podići cijene određenih proizvoda ili pak uvesti poskupljenja na tržištima na kojima su potrošači manje osjetljivi na cijene pa taj potez iskoristiti za subvencioniranje drugih proizvoda ili tržišta na kojima bi poskupljenja više naškodila prodaji. Ako se veći broj multinacionalnih trgovaca odluči za raspoređivanje troškova američkih carina na druga tržišta, rast inflacije mogao bi se proširiti i na zemlje poput Velike Britanije, koje su već postigle trgovinske dogovore s SAD-om u nastojanju da posljedice američkih carina svedu na najmanju moguću mjeru. Guverner britanske središnje banke Andrew Bailey je ovog mjeseca komentirao globalne tvrtke koje ne uzimaju u obzir carinske stope, već jednostavno na isti način određuju cijene u cijelom svijetu bez obzira na razlike u carinama, dodavši da se to mora pažljivo pratiti.

U eurozoni je inflacija konačno počela padati prema dva posto, ciljnoj razini Europske središnje banke (ESB). Europske tvrtke koje su krajem ožujka odgovorile na anketu ESB-a izjavile su da je rast cijena u sektoru maloprodaje slab. Nedugo potom, 2. travnja, američki predsjednik najavio je novu carinsku politiku, a zatim povisio carine na uvoz iz Kine na 145 posto. Visoke američke carine na kinesku robu, koje su prošli tjedan smanjene na 30 posto, omogućile su nekim europskim trgovcima da kupe više robe po jeftinijim cijenama nego ranije.

Martino Pessina, izvršni direktor tvrtke Takko Fashion, koja prodaje odjeću u 17 europskih zemalja, izjavio je da su kineski dobavljači tvrtki ponudili niže cijene budući da su američki trgovci otkazali narudžbe iz kineskih tvornica, a pali su i troškovi pomorskog prijevoza. I dok neki razmatraju raspoređivanje troškova američkih carina na sva tržišta, drugi veliki trgovci ipak su u potpunosti odbacili mogućnost podizanja cijena izvan SAD-a. Takav stav ima i izvršni direktor Adidasa Bjorn Gulden.

Članica izvršnog odbora ESB-a Isabel Schnabel izjavila je da bi stopa inflacije u eurozoni mogla najprije pasti ispod ciljne razine od dva posto, ali da bi carine mogle kasnije dovesti do viših stopa inflacije. Iako svaka tvrtka ima vlastitu strategiju određivanja cijena, ekonomisti upozoravaju da bi neke mogle iskoristiti carine kako bi cijene podigle više nego što su im porasli troškovi i tako povećale dobit, kao što su odgovorile na inflaciju u razdoblju od 2021. do 2022. godine tijekom pandemije.

Očekivanja američkih potrošača o inflaciji u predstojećih 12 mjeseci porasla su u travnju na 6,7 posto, najvišu razinu od 1981. godine. I u eurozoni potrošači očekuju rast inflacije. Stručnjaci upozoravaju da kada ljudi očekuju inflaciju, to tvrtkama daje više prostora za podizanje cijena.