Po podacima iz ankete Eurostata za 2025. objavljene u utorak, čak 32,7 posto građana EU u dobi od 16 do 74 godine koristilo je neki oblik aplikacija za generativnu umjetnu inteligenciju (AI) barem jednom u tri mjeseca prije ankete.
No, čini se da većina Europljana još uvijek eksperimentira s mogućnostima takvih alata, jer po svrsi korištenja još uvijek ih se najviše koristi za takozvane privatne svrhe (25,1 posto), a tek onda za poslovne aktivnosti (15,1 posto) ili za obrazovanje (9,4 posto).
Generativnom umjetnom inteligencijom smatraju se sve aplikacije koje proizvode novi sadržaj na temelju korisničkih uputa, bez obzira radi li se o tekstu, video ili audio snimkama, programskom kodu, ili nečem četvrtom, a podaci proizlaze iz redovne ankete o primjeni tehnologija među europskim kućanstvima i pojedincima.
Gledano po državama članicama EU upotreba generativnih AI alata ove godine je bila najraširenija u Danskoj (gdje je čak 48,4 ljudi isprobalo AI), zatim Estoniji (46,6 posto) i na Malti (46,5 posto). S druge strane, najmanji udio građana koji koriste takve alate zabilježen je u Rumunjskoj (17,8 posto), Italiji (19,9 posto) i Bugarskoj (22,5 posto).
U Hrvatskoj je 25,7 posto građana koristilo generativne AI alate ove godine – no, po svrsi upotrebe značajno dominira korištenje za privatne svrhe (24,7 posto), nakon čega slijede formalno obrazovanje (13,4 posto). Tek 9 posto Hrvata je koristilo takve alate u poslovne svrhe – gotovo dvostruko ispod prosjeka EU od 15 posto, i u rangu Bugarske (8,4 posto), Poljske (8,3 posto) i Italije (8 posto).
Eurostatovo istraživanje od utorka dio je šire serije podataka o raširenosti digitalizacije u Europskoj uniji.
Od drugih zanimljivih spoznaja europskih statističara može se izdvojiti podatak da su Nizozemska i Luksemburg u 2025. imale najviše stope priključenja kućanstava na internet (99 posto), dok je Hrvatska sa 88 posto na samom dnu Europske unije, ispred slično nepovezane Grčke (89 posto).
Kad se gleda širenje priključenosti kućanstava u desetogodišnjem razdoblju između 2015. do 2025. Bugarska je imala najveći porast (+34 postotna boda), ispred Rumunjske (+28) i Cipru (+26), dok je među zemljama kandidatima za članstvo značajan rast zabilježen u Turskoj (+27) i Srbiji (+26).
Pročitajte još:
Kad se gledaju pojedinci, tj. navike korištenja interneta među građanima EU, najveći udio ljudi koji su koristili internet u tri mjeseca prije ankete bio je u Danskoj, Nizozemskoj i Luksemburgu, od preko 99 posto.
Udio pojedinaca koji kažu da nikad nisu koristili internet najveći je u Hrvatskoj, Portugalu i Grčkoj, sa stopama od oko 10 posto, dok je najviše pojedinaca koji su se posljednji put koristili internetom prije više od 3 mjeseca bilo u Bugarskoj (6 posto) i Hrvatskoj (4 posto).
