TradingPedia za Financije.hr: Zbog nesigurnosti u globalnoj trgovini i novih carina, cijene kave – u središtu pozornosti

Od siječnja 2025. godine, prosječne cijene kave, čaja i kakaa u Europskoj uniji porasle su za 5,26 posto. No, detaljnija analiza, koju je uradio portal TradingPedia, otkriva kako taj rast cijena u pojedinim zemljama nije ravnomjeran – osobito s obzirom na porast cijena u Finskoj i Švedskoj.

Od veljače do ožujka 2025. cijene kave porasle su za 1,81 posto. U usporedbi s ožujkom 2024., Europa je zabilježila godišnji porast od 11,46 posto, što ukazuje na trajan uzlazni trend.

Među europskim zemljama, najveći rast cijena kave, čaja i kakaa zabilježila je Finska – čak 25,50 posto. Slijede Švedska s rastom cijena od 13,20 posto, Bugarska s rastom cijena od 13,17 i Estonija s rastom cijena od 10,74 posto.

„Godišnji porast cijena kave, čaja i kakaa u Finskoj je dosegao 43,59 posto. Od veljače do ožujka 2025., cijena je porasla za 3,20 posto, a ukupni porast u prva tri mjeseca iznosi 25,50 posto. Finci konzumiraju najviše kave na svijetu – iznenađujućih 12 kilograma po osobi godišnje, što znači tri do pet šalica blage kave dnevno – daleko više nego bilo koja druga nacija. Švedska je na drugom mjestu, s porastom cijena kave, čaja i kakaa od 13,20 posto u prva tri mjeseca 2025., i godišnjim rastom od 25,18 posto. Bugarska je odmah iza, s porastom od 13,17 posto od početka godine i 19,55 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine“, navodi u analizi dostavljenoj našem portalu analitičar portala TradingPedia, Michael Fisher.

Od veljače do ožujka 2025. godine, pet zemalja zabilježilo je smanjenja cijena kave, čaja i kakaa: Irska je imala najveći smanjenje cijena od 0,69 posto, a slijede Hrvatska i Litva, gdje je u obje države cijena niža za 0,32 posto. Niže cijene ovih proizvoda su i u Danskoj i Cipru, gdje je evidentirano smanjenje cijena od 0,30 odnosno 0,08 posto.

Kako su promjene utjecale na potrošače?

U Švedskoj su cijene kave porasle za otprilike 15 do 20 kruna (oko 1,35 do 1,80 eura), zbog čega su mnogi potrošači počeli smanjivati tjednu konzumaciju. Za usporedbu, Danci, iako plaćaju najvišu cijenu kave u Europi, i dalje konzumiraju prosječno 8,7 kilograma kave po osobi godišnje, navodi se u ovoj analizi.

Bugarska, koja bilježi treći najveći porast cijena u 2025. i dalje ostaje zemlja s najjeftinijom kavom – prosječno svega 1,13 eura po šalici. Bugarski ljubitelji kave kažu da ih rast cijena nije odvratio od dnevne rutine – i ne planiraju prestati s omiljenim napitkom.

„Iako Hrvatska i dalje ima jednu od najpovoljnijih cijena običnog cappuccina u restoranima, zabilježila je najveći godišnji rast cijene – s 1,82 eura u siječnju 2024. na 2,15 eura u travnju 2025., prema podacima portala Numbeo. To predstavlja porast od 18,12 posto u nešto više od godinu dana. Slijede Slovenija s porastom od 17,88 posto, Portugal s 13,25 posto i Španjolska s 12,99 posto“, pojašnjava Fisher.

Ovi podaci sugeriraju da čak i u zemljama gdje kava ostaje relativno pristupačna, cijene ubrzano rastu, što odražava pritiske inflacije i nestabilnosti tržišta diljem Europe.

Najskuplji cappuccino ove godine plaća se u Danskoj (5,51 eura), zatim u Švicarskoj (5,31 eura). Slijede Norveška (4,22 eura) i Finska (4,19 eura). I u tim zemljama vidljiv je rast cijena – u prosjeku oko tri posto. Iako je tempo rasta blaži u usporedbi sa zemljama s vrha liste, trend rasta cijena prisutan je i dalje, navodi se u analizi portala TradingPedia.

Cijene kave i kakaa na regionalnom tržištu

Cijene kave rastu već neko vrijeme, a tijekom 2024. godine kava je dosegla najvišu razinu u gotovo 50 godina. Od početka 2024. godine cijena arabice se povećala za 75 posto svrstavši se gotovo uz bok kakaovcu s najvećim rastom cijena globalno.

Iako regionalni proizvođači unaprijed ugovaraju kupnju sirove kave, ugovaranje se odvija po znatno većim tržišnim cijenama od onih po kojima su realizirani prethodno sklopljeni ugovori, kako su za Financije.hr pojasnili potkraj prošle godine iz Atlantic Grupe. Na cijenu kave u Hrvatskoj utječe i primjena posebnih poreza.

“U Hrvatskoj se na kavu primjenjuje poseban porez koji, zajedno s PDV-om, čini ukupno porezno opterećenje od oko 35 posto po šalici, što ima i značajan utjecaj na formiranje konačne cijene. Svakako je potrebno smanjiti ukupno porezno opterećenje, uključujući trošarinu. Iskustvo drugih zemalja je pokazalo da zbog posljedičnog povećanja potrošnje država time ne gubi nego, dapače, povećava ukupan prihod u toj kategoriji. Udruga proizvođača kave pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca već je slala inicijativu prema Ministarstvu financija, no zasad bez učinka. Budući da utjecaj trošarina nije beznačajan kad govorimo o formiranju konačne cijene koju plaća potrošač, za njega bi to značilo pozitivan pomak, a istraživanja i brojke pokazuju da sama država ne bi bila na gubitku. Čak 20 država u EU ne samo da nemaju trošarinu, nego i primjenjuju nižu stopu PDV-a na kavu u odnosu na opću stopu PDV-a”, istakli su tada iz Atlantic Grupe.

Upravo zbog poremećaja na tržištu cijena kave, u prvom tromjesečju 2025. godine, ova je kompanija zabilježila smanjenu profitabilnost unatoč dobrim rezultatima, koja je, kako su priopćili, i dalje pod pritiskom rekordnih cijena sirove kave i kakaa te daljnjih ulaganja u zaposlene, pa je dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) manja za 8,7 posto i iznosi 23 milijuna eura, dok je neto dobit u odnosu na prvi kvartal prošle godine niža 38,4 posto i iznosi 6,1 milijun eura.

“U prvom kvartalu 2025. godine ostvarili smo snažan rast prodaje u odnosu na isto razdoblje lani, uslijed rasta prihoda u gotovo svim poslovnim i distribucijskim područjima te na svim važnijim tržištima. I dalje se pritisak rekordnih cijena sirovina, posebice kave i kakaa, te rastućih ulaganja u zaposlene reflektira na rezultat u pogledu profitabilnosti. Nastavljamo pratiti razvoj situacije u izazovnom i dinamičnom makroekonomskom okruženju, ali ostajemo uvjereni da ćemo nastaviti s uspješnim i održivim rastom, s fokusom na jačanje konkurentnosti, inovacije i modernizaciju”, istaknuo je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

S cijenom zrna kakaovca koja postavlja dosad neviđene rekorde na tržištu roba, i čokolada košta više nego ikad prije.

“Porast cijene kakaovca apsolutno je spektakularan, već dvije i pol godine”, rekao je Philippe de Sellier, čelnik Leonidasa i belgijske federacije čokolade Choprabisco naglasivši da poskupljenja variraju značajno od proizvođača do proizvođača.

U ljeto 2022. godine cijena kakaovca po toni iznosila je manje od 2.000 dolara odnosno oko 1.909 eura, no početkom prošle godine cijena je dosegnula oko 12.000 dolara odnosno 11.454 eura tijekom božićne sezone. Početkom godine, njena cijena je na razini od oko 10.000 dolara (9.546 eura).

Cijene kakaovca se reflektirala i na poslovanje Kraš Grupe u 2024. godini.

Nerevidirani financijski rezultati pokazuju kako je Kraš grupa ostvarila konsolidirane ukupne prihode u iznosu od 191,77 milijuna eura što je za 11,88 milijuna eura, to jeste 6,6 posto više od ostvarenih ukupnih prihoda u istom razdoblju 2023. godine, priopćeno je iz ove grupe.

Ukupni konsolidirani rashodi u 2024. godini veći su od prošlogodišnjih za 6,1 posto i iznose 181,94 milijuna eura. U istom je razdoblju ostvaren volumen prodaje konditorskog asortimana u iznosu od 37.002 tone što je za 101 tonu ili 0,3 posto više od prodaje u istom razdoblju prošle godine.

„Unatoč pozitivnim rezultatima koje je Kraš ostvario, 2024. godina bila je iznimno izazovna za konditorsku industriju. Globalni poremećaji cijene kakaovca, naše ključne sirovine, i dalje stvaraju značajan pritisak te ćemo i u nadolazećem razdoblju nastavit ćemo s internim mjerama amortizacije troškova, s ciljem da našim potrošačima i dalje pružamo prepoznatljive okuse Kraševih proizvoda, ne odstupajući od visoke kvalitete koja nam je više od stoljeća prioritetna odrednica poslovanja“, izjavila je Marijana Knežević Tudić, tadašnja predsjednica Uprave Kraša.

Na kraju 2024. godine Kraš grupa ostvarila je neto dobit u iznosu od 8,14 milijuna eura što je za 1,42 milijuna eura više od neto dobiti ostvarene u istom razdoblju prethodne godine.

Ostvarena je EBITDA u visini od 19,30 milijuna eura i veća je za 1,29 milijuna eura ili 7,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok EBITDA marža iznosi 11 posto i niža je za 0,2 postotnih poena u odnosu na prošlogodišnju ostvarenu EBITDA maržu.