Tko stvarno mora platiti porez na nekretnine? Nakon grešaka Porezna traži da građani do kraja mjeseca dostave točne podatke

Porezna uprava poziva građane, vlasnike nekretnina, da do 31. ožujka dostave podatke o promjeni podataka bitnih za oporezivanje (površina, namjena) i dokaze za ostvarivanje oslobođenja za 2026. godini.

Podsjetimo, dosad su rješenja slana u dva kruga. Prvi je krenuo u listopadu prošle godine, kada je izdano oko 86 tisuća rješenja koja se odnose na približno 89 tisuća nekretnina. Drugi krug započeo je u veljači ove godine, u kojem je izdano 192 tisuće rješenja za oko 201 tisuću nekretnina. Treći krug neće biti opsežan kao prethodna dva, već će se rješenja slati manjem broju obveznika.

U oba kruga pokazalo se da podaci nisu ažurirani, jer Porezna uprava podatke prikuplja iz više različitih evidencija – od komunalnih baza do prijava samih vlasnika. Zato je pristiglo 36 tisuća prigovora. Kako se to ne bi ponovilo, sada se vlasnici pozivaju da sami dojave promjenu podataka.

U praksi su se pojavile i brojne administrativne pogreške koje se odnose na netočne adrese i kvadrature, netočne podatke o vlasniku nekretnine, rješenja o porezu za nekretnine koje su prodane, a ponekad su rješenja stizala i preminulim osobama, na koje se vodi evidencija. Upravo na njih se najviše odnosi ovaj poziv Porezne uprave.

Pokazalo se da su u nekim slučajevima rješenja slana i osobama koje uopće nisu vlasnici nekretnina, dok su drugi zaprimili iznose od više stotina eura bez jasnog objašnjenja. Svi oni koji nisu obveznici trebali su dojaviti Poreznoj upravi koji su podaci pogrešni. Trebaju se javiti i oni koji su zaprimili rješenje, a ono nije ažurirano ili su netočni podaci.

Iz Porezne uprave poručuju da će sva pogrešna rješenja biti ispravljena bez odgode, a eventualno uplaćeni iznosi vraćeni građanima.

Podsjetimo i tko mora, a tko ne platiti porez na nekretnine. Ne moraju platiti porez porez na nekretnine ako vlasnici na toj adresi imaju prijavljeno prebivalište ili boravište, ako je nekretnina u dugoročnom najmu te te osobe u dugoročnom najmu imaju i prijavljeno boravište, ili ako nekretnina nije pogodna za život.

No porez na nekretninu moraju platiti svi oni građani koji imaju prazan stan ili kuću koju ne koriste za stanovanje, odnosno koriste je kao vikendicu ili apartman za iznajmljivanje.

Radi lakše prijave podataka na mrežnim stranicama Porezne uprave mogu se pronaći potrebni obrasci koje je potrebno dostaviti nadležnom poreznom tijelu. Naime, za porez za nekretnine u nekim jedinicama lokalne samouprave nadležna su lokalna porezna tijela, a u drugim pak Porezna uprava. Podaci se mogu dojaviti i putem ePorezne, što olakšava prijavu.

U Hrvatskoj je 556 općina i gradova. Njih 170 samostalno izdaje rješenja za porez na nekretnine, dok je njih 386 posao prenijelo na Poreznu upravu. Od većih gradova, primjerice Rijeka, samostalno izdaje rješenja.

Za 1,3 milijuna nekretnina trebalo je utvrditi podliježu li plaćanju poreza na nekretnine, pa je Porezna “pročišćavanjem” podataka došla do oko 280 tisuća rješenja. Pritom, razlika između oko 280 tisuća i 1,3 milijuna se mahom odnosi na nekretnine koje služe u poslovne svrhe, nisu stambene ili pak ljudi žive u njima, što znači da se porez na nekretnine na njih ne primjenjuje.

Nakon drugog kruga slanja rješenja o porezu na nekretnine stiglo je oko 36 tisuća prigovora, koji se mahom odnose na rješenja izdana u drugoj tranši. Najčešći je onaj koji se odnosi na to da član obitelji živi u nekretnini.

Porez na nekretnine plaća se godišnje, a najviše može iznositi osam eura po četvornom metru. Većina jedinica lokalne samouprave zadržala je isti iznos poreza u 2026. kao i u 2025. godini, njih 503. Ipak, 41 grad i općina povećali su iznos poreza na nekretnine, dok je njih 12 smanjilo taj iznos.

Najviše iznose poreza na nekretnine odredili su općine i gradovi u turistički intenzivnim područjima te u većim kontinentalnim gradovima, u kojima se porezne obveznike nastoji “motivirati” da pređu na dugoročni najam ili nekretninu stave u funkciju, jer se želi oporezivanjem nekretnina utjecati na ponudu nekretnina za stanovanje.

U najviše gradova i općina plaća se od 0,61 do 1,99 eura po četvornom metru, u čak 178 jedinica lokalne samouprave.