Tek svaki peti radnik u Hrvatskoj dobio povišicu ove godine

Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao, i ove je godine iskoristila Regionalni sajam poslova da bi istražila kakva je situacija na hrvatskom i regionalnom tržištu rada.

U velikom istraživanju, koje je provedeno u suradnji s partnerskim portalima MojPosao.ba, Infostud.rs i Vrabotuvanje.com.mk, sudjelovalo je više od 5.000 ispitanika, od čega više od 700 ljudi iz Hrvatske.

Rezultati su, ističu u priopćenju, potvrdili ono što se nagađa već godinama: plaća ostaje ključni faktor kojim se Hrvati vode pri odabiru novog poslodavca. U prosjeku, dvije trećine radnika iz cijele regije istaknulo je kako je upravo visina primanja presudna u donošenju odluke o promjeni posla.

Odmah nakon novca, na ljestvici prioriteta nalaze se dobri međuljudski odnosi koji i dalje imaju iznimno snažnu ulogu u izboru radnog okruženja. Na trećem mjestu je radno vrijeme, dok se mogućnost učenja i profesionalnog napredovanja našla na četvrtom, a sigurnost zaposlenja, iako često spominjana, na petom.

Iako je poredak najvažnijih čimbenika na poslu u većini zemalja gotovo identičan, pojedine razlike ipak otkrivaju zanimljive nijanse regionalnog tržišta rada. Primjerice, ispitanici iz BiH jedini ističu da im visina plaće nije na vrhu liste prioriteta te njihovu ljestvicu predvode dobri međuljudski odnosi. Zanimljivo, ispitanici iz BiH istovremeno više cijene mogućnost učenja i profesionalnog napredovanja (38 posto) nego njihove kolege iz drugih zemalja.

Jednako tako, sigurnost posla u BiH igra značajniju ulogu (28 posto), što sugerira da su dugoročna stabilnost i osjećaj sigurnosti važniji dio jednadžbe za radnike u toj zemlji.

Autori istraživanja pokušali su utvrditi i što je presudno za dobivanje posla i ostavljanje snažnog, pozitivnog dojma na poslodavca.

Među ispitanicima iz Hrvatske, trećina (31 posto) smatra da su to znanja i vještine, dok svaka četvrta osoba (25 posto) ističe motivaciju i želju za zaposlenjem kao ključne elemente koji poslodavcima šalju jasnu poruku o ozbiljnosti i predanosti kandidata. Iako se često naglašava važnost iskustva, svega 17 posto ispitanika vjeruje da je prethodno radno iskustvo presudni faktor.

Kada je riječ o plaći koja bi, prema mišljenju ispitanika, bila dovoljna za “normalan život”, gotovo polovica sudionika iz Hrvatske (47 posto) kao idealan iznos navodi raspon od 1.330 do 1.990 eura. Četvrtina ispitanika (24 posto) smatra da bi za dostojanstven život trebali primati više od 1.990 eura. U odnosu na prošlu godinu, vidljiv je značajan pomak. Naime, tada je nešto više od polovice ispitanika smatralo da bi neto plaća trebala biti iznad 1.330 eura, dok se ove godine taj udio popeo na čak 71 posto.

Kad govorimo o povišicama, slika nije pretjerano optimistična. Tek svaki peti radnik (21 posto) dobio je povišicu ove godine, dok je 15 posto primilo korekciju plaće zbog inflacije, što je gotovo identično kao i lani. Polovica zaposlenih (49 posto) nije dobila, niti očekuje povišicu, a 16 posto ih još uvijek gaji nadu da bi se situacija mogla promijeniti do kraja godine.

U takvom kontekstu i ne čudi da više od polovice ispitanika planira promijeniti posao u idućih godinu dana. Hrvati su ove godine najmanje skloni mijenjati posao, pa tako 51 posto ispitanika razmišlja o odlasku, što je znatno manje nego lani, kada je to planiralo čak dvije trećine zaposlenih.

S druge strane, najveću želju za promjenom pokazuju ispitanici iz BiH, među kojima njih 69 posto planira tražiti novi posao.

Trend pada osjećaja straha od gubitka posla nastavlja se i ove godine. Dok je 2020. čak 36 posto zaposlenih u Hrvatskoj strahovalo da bi mogli ostati bez radnog mjesta, danas taj osjećaj ima njih 19 posto. Najviše zabrinutosti dolazi iz Srbije, gdje čak 30 posto radnika strahuje od otkaza.

Nakon dugog niza godina, promijenile su se i želje hrvatskih građana kada je riječ o idealnom poslodavcu. Umjesto privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, koje sada bira tek 21 posto ispitanika, sve više njih želi raditi u državnim tvrtkama ili javnoj upravi pa takvu opciju preferira čak 36 posto građana.

Privatne tvrtke u domaćem vlasništvu smatraju se najmanje privlačnima (16 posto), dok je čak i pokretanje vlastitog posla privlačnije od rada za domaćeg poslodavca (21 posto).

Zanimljivo je i da je u padu atraktivnost stranih poslodavaca. Nekad ih je birala trećina građana, dok ih danas preferira tek svaki peti radnik (21 posto).

Među nezaposlenima u Hrvatskoj, situacija je slična prošlogodišnjoj. Polovica ljudi (52 posto) bez posla je tri mjeseca ili manje, a 14 posto nezaposleno je između tri i šest mjeseci. Ipak, postoje i ekstremni slučajevi te osam posto osoba posao traži dulje od pet godina.