Tek dvije županije i Zagreb s većim BDP-om po stanovniku od nacionalnog prosjeka

Nije nikakvo čudo ni tajna da se najveći dio hrvatskog bruto društvenog proizvoda (BDP) ostvaruje u gradu Zagrebu, a udio iznosi 34 posto.

Druga je stvar je li to preveliki udio, odnosno pokazuje li on da se Hrvatska neravnomjerno razvija, odnosno da je naprosto riječ o državi koja je previše centralizirana.

Druga po udjelu u hrvatskom BDP-u je Splitsko-dalmatinska županija, ali on iznosi tek devet posto. To je, dakle, gotovo četiri puta manji udio no što je onaj glavnoga grada.

Treća na tom popisu je Primorsko-goranska županija koja ima doprinos u hrvatskom BDP-u od 7,9 posto, a onda je na četvrtom mjestu Zagrebačka županija sa 7,2 posto.

Nešto značajniji doprinos još bilježi Istarska županija s brojkom od 5,9 posto te Osječko-baranjska županija sa 4,8 posto.

U spomenutim županijama, kako se pojašnjava u novom broju publikacije Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG) Regio-novosti, nalaze se i najveći hrvatski gradovi Split, Rijeka, Osijek, Velika Gorica i Pula. Zajedno sa Zagrebom u tim gradovima živi 32,3 posto hrvatskog stanovništva koji ostvaruju gotovo 70 posto hrvatskog BDP-a.

Inače, BDP po stanovniku ispod nacionalnog prosjeka od 20.526 eura u 2023. je bilježilo čak 18 županija, a on se kretao u rasponu od 10.968 eura u Virovitičko-podravskoj županiji do 19.900 eura u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Osim Virovitičko-podravske županije na dnu ljestvice BDP-a po stanovniku našle su se Požeško-slavonska s 11.063 eura ili 53,9 posto nacionalnog prosjeka, Vukovarsko-srijemska s 12.408 eura i Brodsko-posavska s 13.241 eurom.

Iznadprosječni BDP po stanovniku, osim Zagreba gdje je bio 34.518 eura, imale su Primorsko-goranska županija s 23.499 eura te Istarska županija s 22.910 eura.

Usporede li se ti podaci s 2015. godinom, tada su BDP po stanovniku iznad nacionalnog prosjeka imali grad Zagreb i još tri županije, odnosno uz spomenute još je u tom krugu bila Dubrovačko-neretvanska. U 2023. je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji brojka bila 3,1 posto ispod nacionalnog prosjeka.

Najbrži realni rast BDP-a po stanovniku od 2015. do 2023. imala je Zagrebačka županija s godišnjim prosjekom od 6,5 posto. Druga je bila Brodsko-posavska s brojkom od 6,4  posto, a treća Ličko-senjska s 5,4 posto.

Najsporiji prosječni godišnji rast imala je Istarska županija s 2,9 posto, Primorsko-goranska s 3,2 posto te grad Zagreb, Dubrovačko-neretvanska i Osječko-baranjska županija s 3,6 posto.

U tom razdoblju prosječni godišnji realni rast BDP-a po stanovniku bio je 4,3 posto. Podsjetimo ipak da je to razdoblje u kojemu se broj stanovnika Hrvatske smanjio.

“Osnovni pokretači rasta gospodarstva Zagrebačke županije od 2015. do 2023. godine, mjereno porastom bruto dodane vrijednosti (BDV), bili su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, građevinarstvo te uslužne djelatnosti poput trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja, smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast bilježi i financijski sektor te stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Brodsko-posavska županija gospodarski rast temelji na snažnom rastu BDV-a u prerađivačkoj industriji i uslužnim djelatnostima koje su upravo nositelji razvoja. Najvažniji generatori gospodarskog rasta Ličko-senjske županije bile su djelatnosti informacija i komunikacija, građevinarstvo te uslužne djelatnosti, poput trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja, smještaja te pripreme i usluživanja hrane”, navodi se u publikaciji.

U Zagrebu je BDP po stanovniku i 2000. i 2023. bio 68 posto iznad nacionalnog prosjeka.

“Na velike međužupanijske razlike u razvijenosti ukazuje i omjer između županije s najvećim i županije s najmanjim BDP-om po stanovniku. Tako je Zagreb 2023. godine bio 3,1 puta razvijeniji od najmanje razvijene Virovitičko-podravske županije. Za usporedbu, omjer je 2000. godine iznosio 2,9 puta, a 2015. godine 3,3 puta. Na temelju ovih kretanja ne može se sa sigurnošću zaključiti da se međužupanijske razlike značajno smanjuju iako najvećim dijelom na njih utječe ekstremno visoki BDP grada Zagreba”, ističe se.

Gledano prema regijama u okviru klasifikacije na razini Europske unije, najniži BDP po stanovniku u 2023. imala je Panonska regija od 13.861 eura. U Sjevernoj Hrvatskoj on je bio 17.332 eura, u Jadranskoj Hrvatskoj 19.204 eura te u Zagrebu spomenutih 34.518 eura.

Gotovo dvije trećine ili 65,5 posto nacionalnog BDP-a ostvaruju Zagreb i Jadranska Hrvatska, dok Panonska i Sjeverna Hrvatska sudjeluju s po 17 posto.