Svjetske središnje banke gomilaju zlato, Lagarde vidi šansu za euro kao svjetsku valutu

Središnje banke diljem svijeta očekuju da će u budućnosti rasti postotak zlata u njihovim rezervama na štetu dolara, dok predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde poručuje da je stigao trenutak za globalno dokazivanje eura kao svjetske valute za držanje rezervi.

U anketi koju je između 25. veljače i 20. svibnja provelo Svjetsko vijeće za zlato (WGC), međunarodno trgovačko udruženje za industriju zlata, sudjelovale su 73 središnje banke od kojih je 76 posto reklo da će njihove rezerve u zlatu rasti u idućih pet godina. Cijena zlata je došla na povijesno najviše razine uz rast cijene od 95 posto od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.

U gotovo tri četvrtine anketiranih banaka očekuju da će njihove dolarske rezerve biti niže za pet godina.

“Tržišna izvedba zlata u kriznim vremenima, diverzifikacija portfelja i zaštita od inflacije su ključne teme koje stoje iza planova za prikupljanje većih količina zlata”, prenosi Reuters iz objave WGC-a.

Središnje su banke akumulirale više od tisuću metričkih tona zlata u svakoj od zadnje tri godine što je značajan rast naspram prosjeka od 400-500 tona u prethodnom desetljeću.

“Sve se to dogodilo u kontekstu geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti”, navodi WGC.

Čak 95 posto ispitanih smatra da će rezerve u zlatu porasti u idućih 12 mjeseci. Bank of England je najpopularnije odredište za polaganje zlatnih rezervi drugih središnjih banaka.

U anketi je 59 posto središnjih banaka odgovorilo da su mogući trgovinski konflikti i carine relevantni za upravljanje njihovim rezervama.

Veći dio takvih banaka dolazi iz tržišta u razvoju, a manji iz razvijenih gospodarstava.

Sjedinjene Američke Države (SAD) drže najveće zalihe zlatnih poluga na svijetu, odnosno 8.134 tone zlata, kazuju podaci WGC-a za treći kvartal 2024. godine. To je količinski znatno više od drugih velikih gospodarstava poput Njemačke, Italije, Francuske ili Kine, a udio zlata u rezervama je 75 posto. Većina tog zlata nalazi se pod strogim nadzorom u najzaštićenijim trezorima u zemlji, 

Podzemni trezor Federal Reserve Bank of New York, u srcu Manhattana, čuva više od 5.800 tona zlata, ali većinom u ime stranih vlada i međunarodnih institucija, a ne SAD-a.

Njemačka je druga po veličini vlasnica zlata na svijetu, s 3.351,2 tona što čini 77,1 posto njezinih ukupnih deviznih rezervi. Većina tog zlata pohranjena je u trezorima Deutsche Bundesbanke u Frankfurtu, dok se dio nalazi u Federalnim rezervama u New Yorku i Bank of England u Londonu.

Nakon Njemačke po rezervama u zlatu slijede Italija i Francuska gdje je udio zlata u rezervama također iznad 70 posto. Peta je Rusija gdje je brojka iznad 30 posto.

Šesta Kina ima 6,5 posto deviznih rezervi u zlatu, a sedma Švicarska 9,6 posto.

Hrvatska je prodala svoje zlatne rezerve početkom ovoga stoljeća, a Hrvatska narodna banka (HNB) je krajem 2022. kupila oko 1,75 metričkih tona zlata u vrijednosti od 96 milijuna eura. To je bilo u svrhu prijenosa dijela pričuva ESB-u u trenutku ulaska u eurozonu budući da je to bila zakonska obveza jer se prijenos pričuva pri pristupanju eurozoni obavlja 85 posto u dolaru i 15 posto u zlatu.

Prema podacima o međunarodnim rezervama, HNB je u trenutku ulaska u eurozonu imao u pričuvama 27,9 milijardi eura od čega 106 milijuna eura u zlatu što je prenijeto na ESB.

Da su na sceni bitne promjene u globanom poretku očekivano uočava i predsjednica ESB-a Christine Lagarde koja ističe da čak ni dominantna uloga američkog dolara u globalnim financijama nije više sigurna.

“Neizvjesnost šteti europskom gospodarstvu koje je duboko integrirano u svjetski trgovinski sustav i u igri je 30 milijuna radnih mjesta. No, promjene koje su u tijeku nude i priliku da Europa preuzme snažniju kontrolu nad svojom budućnošću te da se euro dokaže na globalnoj sceni. U ovome trenutku euro je druga najviše korištena svjetska valuta na koju otpada 20 posto globalnih deviznih rezervi naspram dolarskih 58 posto. Snaženje svjetskog statusa eura bi donijelo opipljive koristi: niže troškove zaduživanja, manju izloženost tečajnim kretanjima i zaštitu od sankcija ili prijetećih mjera. No, taj se iskorak neće dogoditi sam po sebi. Treba ga zaslužiti”, poručila je u kolumni za Financial Times Lagarde.

Pritom napominje da, kao i ranije u povijesti, zabrinutost vezana za dominantnu valutu ne stvara automatski pomak prema alternativnim valutama već se odražava u rastućoj potražnji za zlatom.

“Kako bi euro dosegnuo svoj puni potencijal Europa mora ojačati tri temeljna stupa – geopolitičku vjerodostojnost, ekonomsku otpornost te legalni i institucionalni integritet”, navodi Lagarde.

Po njezinim riječima, globalni status eura počiva na europskoj ulozi u svjetskoj trgovini. Europska unija je prvi trgovinski partner za 72 zemlje koje predstavljaju oko 40 posto svjetskog bruto društvenog proizvoda.

“EU treba koristiti taj položaj za stvaranje novih trgovinskih dogovora”, ustvrdila je napominjući da ESB proširuje swap i repo operacije na ključne partnere kako bi se onemogućio manjak eurske likvidnosti u inozemstvu.

Ocjenjuje da bi trenutačno djelovanje na jačanju europskog utjecaja trebalo povećati povjerenje u euro te da povjerenje investitora ovisi o tome koliko regije poštuju savezništva što može povećati udio valute u stranim rezervama i do 30 postotnih bodova.

Ekonomska snaga je kičma svake međunarodne valute kroz snažan rast, likvidna tržišta kapitala i velike količine sigurne imovine, ali, po riječima Lagarde, rast je u Europi slabašan, kapitalna tržišta su fragmentirana i zaostaje se u ponudi sigurne imovine visoke kvalitete.

“Kako bi euro osnažio svoj status Europa mora učiniti odlučne korake zaokruživanjem projekta jedinstvenog tržišta, smanjenjem regulatornog opterećenja i stvaranjem robusne kapitalne unije. Strateške industrije, kao što su zelene tehnologije i obrana, trebaju biti poduprte koordiniranim politikama diljem EU-a”, smatra Lagarde.

Treći stup, snaga institucija, je usko povezan s povjerenjem ulagača i predsjednica ESB-a poručuje da uključivo odlučivanje jamči stabilnost i političku izvjesnost.

“Poštivanje vladavine zakona i neovisnost ključnih institucija, kao što je ESB, su ključne komparativne prednosti koje EU treba iskoristiti. No, kako bi se to ostvarilo treba raditi na promjeni institucionalne strukture. Veto jedne zemlje ne smije više biti na putu zajedničkim interesima drugih 26 zemalja članica. Više odlučivanja kvalificiranom većinom u ključnim područjima bi omogućilo da Europa govori jednim glasom… Ovaj trenutak promjena je prilika za Europu i globalni euro. Kako bi je iskoristili moramo djelovati odlučno i ujedinjeno preuzimajući veću kontrolu u oblikovanju vlastite sudbine”, zaključno je poručila Lagarde.