Svjetska banka snizila prognozu rasta hrvatskog BDP-a na 2,9 posto u 2026. i 2,7 posto u 2027.

Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini rasti za 2,9 posto, nakon projiciranog rasta od 3,1 posto u 2025. – a za narednu 2027. godinu očekuje se novo usporavanje, na 2,7 posto, pokazuju najnovije prognoze Svjetske banke.

Radi se o nešto nižim prognozama od posljednjih projekcija iz lipnja prošle godine, odnosno otprije šest mjeseci, kad se predviđao rast rasta BDP-a u Hrvatskoj od 3,0 posto ove godine i 2,8 posto u 2027. 

“Sve prognoze za male ekonomije poput Hrvatske ipak treba uzeti s velikom dozom opreza. Ne treba naravno sumnjati u stručnost Svjetske banke, ali sve analize koriste postojeće ekonomske modele koji ne uzimaju u obzir suvremenu tehnološku revoluciju i rast produktivnosti zbog širenja AI tehnologija i robotizacije. Pomak od 0,1 posto u odnosu na raniju prognozu iz lipnja ne znači ništa posebno, jer se nije dogodilo u međuvremenu ništa bitno,” rekao je ekonomski komentator Goranko Fižulić za Financije.hr u osvrtu na najnovije brojke.

Bugarska bi tempom rasta u ovoj godini trebala biti izjednačena s Hrvatskom, a blizu je i Poljska kojoj Svjetska banka predviđa rast od 3,2 posto. U grupi zemalja srednje Europe, koja uključuje Mađarsku, Rumunjsku i Poljsku Svjetska banka očekuje gospodarski rast u ovoj za 2,4 posto i idućoj godini za 2,7 posto, kada se uključe podaci za Hrvatsku i Bugarsku.

“Druge zemlje regije koje nisu u EU, i kojima se sad prognozira veća stopa rasta ipak kreću sa niže stepenice, i očekuju veći rast jednostavno zato što su manje razvijene od Hrvatske. Hrvatsko gospodarstvo se bazira na uslugama, turizmu, građevini i domaćoj potrošnji – i zbog tako zastarjelog modela je ranjivo i osjetljivo na previranja u svijetu,” kaže Fižulić, i dodaje da je globalna ekonomije trenutno obilježena AI balonom u SAD-u.

Od zemalja regije, uglavnom sve imaju bolje prognose rasta od Hrvatske – za Bosnu i Hercegovinu projicira se rast od 3,0 u 2026. i 3,2 posto u 2027., isto toliko i za Srbiju 3.0 i 3,2, za Crnu Goru 3,2 i 3,2, za Sjevernu Makedoniju 3,0 i 3,0, te Kosovo 3,8 i 3,9 posto.

“Hrvatska će vrlo teško u narednim godinama zadržati isti tempo rasta kao što je bio u godinama nakon pandemije. To je danas srednje razvijena zemlja, i moglo bi joj se dogoditi da upadne u takozvanu zamku zemalja srednjeg dohotka,” zaključuje Fižulić.

Zamka srednjeg dohotka odnosi se na već više puta viđenu pojavu da države nakon naglog rasta i poboljšanja standarda upadnu u period produljene stagnacije, jer istovremeno ne mogu konkurirati siromašnijim zemljama s jeftinijom radnom snagom, ali ni bogatijim zemljama koje ulažu u inovacije i imaju veću produktivnost.

Svjetska banka Hrvatsku stavlja u regionalnu skupinu “Europa i središnja Azija” (ECA), u kojoj su 22 zemlje, u kojoj su i četiri članice Europske unije, uključujući i dvije iz eurozone – osim Hrvatske, tu su i Bugarska, Rumunjska i Poljska. Gledano za cijelu ECA regiju, predviđa se da će rast u 2026. i 2027. biti stabilan, predvođen Turskom. “Neke su zemlje u toj regiji snizile kamatne stope u 2025. i očekuje se nastavak tog trenda u 2026. u državama u kojima će se smanjivati inflacija,” kažu analitičari Svjetske banke.

Rizici za gospodarsku aktivnost u ovom dijelu svijeta uključuju svjetske trgovinske napetosti i geopolitičke neizvjesnosti, demografska kretanja koja znače manjak radne snage – s iznimkom središnje Azije – te potencijalne nove carine koje bi mogle ometati rast izvoza. No, napominju u Svjetskoj banci, rast produktivnosti motiviran širenjem primjene AI tehnologija – posebice u središnjoj Europi – mogao bi potaknuti rast, pod uvjetom da se pametno upravlja izazovima koji proizlaze iz nepovoljnog tržišta rada.

U ECA regiji bi rekorder ove godine trebao biti Kirgistan, s prognoziranim rastom od 6,5 posto, dok bi 2027. trebao dodatno ubrzati, na 6,8 posto, a preko šest posto će rasti i njima susjedni Tadžikistan i Uzbekistan. Najslabija će biti Rusija, čije ratno gospodarstvo bi trebalo rasti za skromnih 0,8 posto ove godine, i 1,0 posto iduće.

Što se tiče globalno najvećih igrača, kinesko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 4,4 posto, i tek neznatno usporiti u 2027. na 4,2 posto. U Indiji će BDP ove godine rasti za 6,5 posto, a u Indoneziji za 5,0 posto.

U skupini razvijenih gospodarstava Svjetska banka očekuje rast u ovoj i idućoj godini za 1,6 posto. Američko gospodarstvo trebalo bi ove imati rast od 2,2 posto i 1,9 posto u 2027., izračunali su ekonomisti Svjetske banke,dok bi u eurozoni aktivnost trebala usporiti na 0,9 posto, s prošlogodišnjih 1,4 posto, pokazuju njihove prognoze. U 2027. ponovo očekuju blago ubrzanje, na 1,2 posto.

Svjetsko gospodarstvo se dosad pokazalo otpornijim nego što se očekivalo, usprkos kontinuiranim trgovinskim napetostima i neizvjesnoj regulativi, pa će globalni rast u iduće dvije godine ostati uglavnom stabilan, zaključuju u Svjetskoj banci. Gospodarska aktivnost trebala na svjetskoj razini će ove godine ostvariti stopu rasta od 2,6 posto, i potom 2,7 posto u 2027.

U 2025. rast svjetskog gospodarstva podržali su pojačana robna razmjena uoči najave uvođenja trgovinskih barijera i brze prilagodbe svjetskih opskrbnih lanaca, stoji u izvješću, uz napomenu da će se taj efekt vjerojatno smanjiti zbog slabljenja trgovine i domaće potražnje.

S druge strane, povoljniji uvjeti financiranja diljem svijeta i povećanje proračunske potrošnje u nekoliko velikih gospodarstava trebali bi donekle spriječiti usporavanje ekonomske aktivnosti. Ipak, čak i ako se optimističnije prognoze ostvare, u razdoblju od 2020. do 2030. vjerojatno će biti zabilježeni globalno najslabiji rezultati još od 1960‑ih.

Slab tempo rasta produbljuje rezlike u životnom standardu ljudi širom svijeta, pokazalo je izvješće. Krajem 2025. gotovo sva razvijena gospodarstva imala su rast dohotka po stanovniku u odnosu na predpandemijsku 2019., dok je oko četvrtine svih gospodarstava u razvoju u tih šest godina imalo pad.

Inflacija bi na svjetskoj razini trebala u 2026. pasti na 2,6 posto, odražavajući slabija tržišta rada i niže cijene energije. U 2027. godini rast gospodarske aktivnosti bi trebao ponovno ubrzati, nakon novih prilagodbi svjetskih trgovinskih tokova i razjašnjavanja nejasnoća u ekonomskim politikama i regulativi.