Švicarska vlada smišlja novu ponudu Washingtonu u pokušaju smanjenja carinske stope od 39 posto

Švicarska vlada razmišlja o hitnoj reviziji svoje ponude SAD-u, kao odgovor na neočekivano visoku carinsku stopu od 39 posto za švicarsku robu koju je u petak najavio predsjednik Donald Trump.

Potencijalnu izmjenu švicarske ponude najavio je ministar za gospodarstvo Guy Parmelin, upozorivši da bi uvođenje tako visoke stope, koja bi trebala stupiti na snagu u četvrtak, 7. kolovoza, mogla dovesti do recesije u Švicarskoj, dok sektorske udruge upozoravaju da se njima ugrožavaju deseci tisuća radnih mjesta.

Švicarska javnost je u petak sa nevjericom dočekala vijest o Trumpovoj stopi za izvoz iz te države, jer je 39 posto jedna od globalno najviših stopa koje je Trump odredio za pojedine države koje posluju s Amerikom. Radi se i o trenutno najvišoj stopi u Europi, nakon Srbije (35 posto) te Bosne i Hercegovine (30 posto).

Švicarska vlada u ponedjeljak će imati izvanredno zasjedanje na kojem će razmotriti svoje sljedeće korake. Parmelin je rekao za javni servis RTS da će vlada brzo poduzeti korake prije no što nova stopa stupi na snagu 7. kolovoza.

“Moramo potpuno utvrditi što se dogodilo, i zašto je američki predsjednik donio tu odluku. Jednom kada to budemo imali na stolu, možemo odlučiti kako dalje. Vremenski okvir je vrlo tijesan, možda će biti teško nešto postići do 7. kolovoza, ali učinit ćemo sve što možemo da bi pokazali dobru volju i izmijenili našu ponudu,” rekao je Parmelin.

Parmelin je dodao da se Trump samo fokusira na deficit robne razmjene SAD-a sa Švicarskom, koji je prošle godine iznosio 38,5 milijardi švicarskih franaka (48 milijardi dolara). Parmelin je rekao i da je jedna od ideja da Švicarska ponudi kupnju ukapljenog plina od SAD-a, kao što je nedavno obećala i Europska unija.

Druga opcija bi moglo biti obećanje novih ulaganja švicarskih kompanija u SAD, jer američko tržište predstavlja najveće izvozno tržište za švicarske farmaceutske proizvode, ručne satove I precizne strojeve.

Parmelin i švicarska čelnice kolektivnog predsjedništva Karin Keller-Sutter također su najavili da su spremni otputovati u Washington kako bi nastavili razgovore, ako to bude potrebno. Švicarski dužnosnici odbacili su medijske napise da je neočekivano visoka stopa uvedena nakon svađe u telefonskom razgovoru između Keller-Sutter i Trumpa u četvrtak navečer.

“Razgovor nije bio uspješan, i njegov ishod nije bio dobar za Švicarsku,” rekao je za Reuters anonimni izvor iz švicarske vlade. “Ali nije bilo svađe. Trump je od samog početka jasno dao do znanja da ima sasvim drugačije stajalište, i da stopa od 10 posto neće biti dovoljna.” Tako visoke američke carine mogle bi imati veliki efekt na švicarsko gospodarstvo koje je velikim dijelom orijentirano na izvoz, te bi povećale rizik od recesije, rekao je Hans Gersbach, ekonomist sa sveučilišta ETH u Zurichu.

Po njegovom izračunu, švicarski BDP bi se mogao smanjiti za 0,3 do 0,6 posto se uvede carina od 39 posto. Ta brojka bi mogla narasti i na više od 0,7 posto, ako se u to uključe farmaceutski proizvodi koji trenutano nisu uključeni u opću carinsku stopu. Produljeni period takvih trgovinskih poremećaja mogli bi smanjiti švicarski BDP za više od 1 posto, kazao je Gersbach.

Očekuje se da će dionice švicarskih kompanija zbog Trumpove najave pasti u ponedjeljak, nakon otvaranja trgovine na burzama. U petak su burze bile zatvorene jer je u Švicarskoj bio državni blagdan. Ovakve carine bi također mogle navesti švicarsku središnju banku SNB da u rujnu snizi kamatne stope, kažu analitičari iz investicijske banke Nomura. Budući da su kamate spuštene na nulu, to bi dovelo do negativnih kamatnih stopa.

“Očekujemo još jedno smanjenje kamatne stope od 25 baznih bodova u rujnu, što bi dovelo do smanjenja stope na -0,25 posto. Udar na ekonomski rast uslijed američkih carina za švicarsku izvoznu robu vjerojatno bi oslabio gospodarski rast i uzrokovao nove deflacijske pritiske, čime rastu i izgledi za daljnje ublažavanje i ulazak u negativne kamatne stope.”