Švicarska nulta kamatna stopa šteti maržama bankarskog sektora i dovodi do poskupljenja kreditiranja

Švicarski bankarski sektor morat će potražiti nove načine zarade od klijenata, budući da su njihove kreditne marže ozbiljno narušene snižavanjem referentne kamatne stope središnje banke SNB na nulu, kažu brojni analitičari, što upućuje na zaključak da bi bankarske usluge i neke vrste kredita uskoro mogle postati značajno skuplje.

Odluka švicarske središnje banke iz lipnja da smanji kamatne stope na nulu značila je da su troškovi zaduživanja u toj zemlji pali na najnižu razinu među velikim svjetskim gospodarstvima, i primjerice daleko nižu od referentne kamatne stope Europske središnje banke (ESB) koja je trenutno na 2,0 posto.

Nakon već dva snižavanja kamatnih stopa ove godine, švicarske banke bi u 2025. mogle zabilježiti pad neto kamatnih prihoda za oko 660 milijuna švicarskih franaka (709 milijuna eura), procjenjuje Daniel Geissmann iz bankarske konzultantske kuće Zeb. Prošle godine banke su od neto kamatnih prihoda zaradile oko 20 milijardi franaka (21,5 milijardi eura). 

“Nulta kamatna stopa najgori je scenarij za banke”, objašnjava Geissmann, i dodaje da “banke gube novac jer ne mogu prebaciti kamatnu stopu na depozite tj. štediše.” Kada su prošli put referentne kamatne stope bile oko 0 posto, između 2011. i 2015. godine, neto kamatna marža švicarskih banaka pala je s 1,4 posto na 1,1 posto, što je dosta načelo njihove dobiti, pokazuju podaci SNB-a. 

Geissmann je procijenio da su banke zbog toga izgubile gotovo 4 milijarde franaka između 2011. i 2014., ali je napomenuo da će efekt ovaj put vjerojatno biti manje izražen jer su banke beć ušle u ovo razdoblje s nižom razinom kamatne marže. Kad referentne kamatne stope padnu na nulu, banke tu promjenu nerado prenose na deponente u obliku negativnih stopa – pa ako banke žele zaštititi svoju dobit, moraju iz drugih izvora nadoknaditi te prihode. 

Martin Hess, glavni ekonomist švicarske udruge banaka SBA, rekao je da bi kreditiranje moglo postati skuplje, jer se u ovakvim okolnostima banke moraju okrenuti skupljim izvorima financiranja, kao što su primjerice instrumenti tržišta kapitala, umjesto depozita. “Ali u konačnici, ti troškovi će se prenijeti na realnu ekonomiju i klijente,” kaže Hess, i dodaje da je izgledan rast troškova stambenih kredita.

Iznimno niske kamatne stope obično potiču potražnju za nekretninama, pa su tako u razdoblju od 2011. do 2015. cijene stambenih nekretnina zbog veće potražnje rasle za 15 posto, ili trostruko više nego u razdoblju od 2000. do 2005. godine. “To je tada povećalo opasnost od precjenjivanja vrijednosti nekretnina i kasnije korekcije na tom tržištu, iako prošli put do toga nije došlo,” rekao je Gianluigi Mandruzzato, ekonomist u banci EFG. “No, ti rizici mogli bi se sad ponovno pojaviti.”

To je bila i problematična situacija za osiguravatelje i mirovinske fondove, kojima je bilo teško ostvariti prihode za pokrivanje svojih obaveza, budući da su pali i prinosi od ulaganja u obveznice. Ekonomist UBS-a Maxime Botteron kaže da bi banke mogu postati manje sklone izdavanju kredita ako krivulja prinosa nastavi padati, ili se preokrene zbog nultih stopa. 

Burze također nisu imune na efekte nultih stopa SNB-a. S obzirom na to da su službene kamatne stope u Švicarskoj znatno niže od onih koje propisuju druge središnje banke u Europi i Sjevernoj Americi, dionice najvećih švicarskih banaka uvrštenih na burzu već su počele kotirati slabije od konkurencije.

Primjerice dionice UBS-a, koji je još uvijek pod strožim pravilima za kapitalne rezerve, nakon preuzimanja rivalske banke Credit Suisse 2023. godine, od početka ove godine rasle su za samo 2,2 posto, dok su dionice banke Julius Baer pale za 6,7 posto, dok se njena nova uprava bori s nizom neuspjeha i loših rezultata.

Širi indeks dionica europskih banaka je, s druge strane, ove godine porastao za 29,3 posto, što lijepo ilustrira slabije rezultate švicarskog bankarskog sektora. Smanjenje kreditnih marži najviše će utjecati na profite štednih i kreditnih banaka.

Banke koje se primarno bave prikupljanjem depozita i izdaju hipotekarne kredite, kao što su Raiffeisen ili Valiant generiraju više od 70 posto svojih prihoda od zarade na kamatama. Manje će biti pogođene banke koje upravljalju imovinom klijenata, kao što su Julius Baer ili Vontobel, kojima kamate čine tek 10 posto prihoda. Negdje između tog raspona su diversificirane banke, kao primjerice UBS koji od toga zarađuje oko 15 posto prihoda, dok je ciriška ZKB na 54 posto.

Analitičar bankarskog sektora pri banci Vontobel, Andreas Venditti, kaže da će intenzitet štete od nultih stopa nanesene bankama u konačnici ovisiti o tome koliko dugo te stope ostanu na snazi. “Problem se samo pogoršava ako zadržite nulte stope na dulje vrijeme. Kamatne marže su u Europi – a posebice u SAD-u – znatno više,” zaključuje Venditti.