Švicarska nalaže UBS-u dodatni kapital od 26 milijardi dolara

Švicarska vlada u petak je predložila stroža pravila za UBS banku, nakon preuzimanja Credit Suissea, prema kojima bi banka morala držati dodatnih 26 milijardi američkih dolara odnosno 24 milijarde eura osnovnog kapitala, čime su potvrđeni neki od najgorih strahova banke vezanih uz nove propise.

Ključni prijedlog, za koji bi UBS imao šest do osam godina pripreme nakon što zakon stupi na snagu, jest da banka mora u potpunosti kapitalizirati svoje strane podružnice, što su brojni analitičari, zastupnici i rukovoditelji već očekivali.

Dionice UBS-a, koje su zaostajale za europskim konkurentima zbog mjeseci neizvjesnosti oko predloženih mjera, u petak poslijepodne nakon što su prijedlozi objavljenim porasle su za čak sedam posto, što bi mogao biti najbolji dan za banku još od svibnja 2024. godine. Ipak, banka je plan dodatnog kapitala ocijenila kao “ekstreman” i međunarodno neusklađen.

Vlada je poručila kako bi prijedlog kapitalnih zahtjeva UBS-u omogućio da smanji udio dodatnih instrumenata (AT1 obveznica) za osam milijardi dolara odnosno 7,4 milijarde eura, navodi Reuters. Trenutačno, UBS mora kapitalizirati strane jedinice sa samo 60 posto potrebnog iznosa, pri čemu dio može pokriti AT1 dugom.

Izvršni direktori UBS-a tvrde da će dodatno kapitalno opterećenje dovesti banku iz Züricha u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju i ugroziti konkurentnost Švicarske kao financijskog središta.

Kolaps Credit Suissea 2023. izazvao je šok u Švicarskoj nakon kojeg su vodeći političari, predvođeni ministricom financija Karin Keller-Sutter, obećali donijeti stroža pravila kako bi se zaštitili porezni obveznici i spriječile buduće krize.

Ministrica Keller-Sutter rekla je da će objava potaknuti dugu političku raspravu o mjerama koje je savezna vlada ocijenila “ciljanim i razmjernim”.

“One su ključne za stabilnost financijskog sektora, a time i za zaštitu gospodarstva i poreznih obveznika. Ovisno o odgovoru UBS-a, kapitalni zahtjevi mogli bi biti i znatno niži”, rekla je na konferenciji za novinare.

Parlamentarna istraga prošle godine navela je kako UBS, otkad je u ožujku 2023. preuzeo Credit Suisse za tri milijarde švicarskih franaka (3,35 milijardi eura), ima bilancu veću od švicarskog BDP-a te je pozvala donositelje odluka da posebno uzmu u obzir strane podružnice.

Vlada je objavila da će nacrte zakonskih prijedloga dostaviti na savjetovanje zainteresiranim stranama u drugoj polovici 2025. Dužnosnici Ministarstva financija istaknuli su da zakoni koji zahtijevaju odobrenje parlamenta neće stupiti na snagu prije 2028. godine.

Posebne mjere u obliku uredbi koje vlada može donijeti samostalno mogle bi se početi primjenjivati od početka 2027. godine.

Vlada smatra da bi prijelazno razdoblje od šest do osam godina bilo prikladno kako bi UBS mogao ispuniti nove zahtjeve vezane uz kapitalizaciju stranih jedinica od trenutka stupanja zakona na snagu. To znači da bi banka imala rok do sredine 2030-ih za usklađivanje.

Izvori iz banke upozorili su da bi novi propisi mogli učiniti UBS poželjnom metom za preuzimanje.

Među scenarijima koje je banka razmatrala je i mogućnost preseljenja sjedišta izvan Švicarske, navode izvori iz UBS-a, a Keller-Sutter je izjavila kako se nada da će ostati u zemlji.

“Na kraju krajeva, to je poslovna odluka”, rekla je ministrica Keller-Sutter na konferenciji.

Prema švicarskom prijedlogu, stopa osnovnog kapitala UBS-a (CET1) mogla bi porasti iznad razine globalnih konkurenata, navodi vlada. CET1 stopa UBS-a iznosi 14,3 posto, a mogla bi porasti do 17 posto, iznad JPMorgana (15,8 posto), Morgan Stanleya (15,7 posto) i Goldman Sachsa (15,3 posto).

UBS je priopćio kako se “snažno ne slaže” s “ekstremnim povećanjem” predloženih kapitalnih zahtjeva, navodeći da bi to značilo da bi morao držati oko 24 milijarde dolara (22 milijarde eura) dodatnog osnovnog kapitala.

Dionice UBS-a porasle su za više od 60 posto u 12 mjeseci nakon preuzimanja Credit Suissea. No, u posljednjih godinu dana dionice su snažno podbacile — pale su oko pet posto, dok je glavni europski bankarski indeks porastao za 37 posto.

Analitičari navode da bi novi propisi mogli potaknuti promjenu poslovnog modela UBS-a, koji se sada fokusira na rast u Sjedinjenim Državama i Aziji. Kako bi ublažila učinke propisa, banka bi mogla biti sklona prodaji dijela imovine, kažu bankarski stručnjaci.

“Prva strategija ublažavanja je optimizacija korištenja kapitala na razini grupe. Druga, disruptivnija opcija bila bi prodaja američkog poslovanja, što bi moglo osloboditi do 50 milijardi dolara (46 milijardi eura) kapitala ako bi se našao kupac po knjigovodstvenoj vrijednosti”, rekao je Antonio Roman, portfelj menadžer u Axiomu.

Švicarska vlada također je predstavila parcijalne reforme radi jačanja tržišnog regulatora FINMA-e, koja je bila oštro kritizirana zbog svoje reakcije na kolaps Credit Suissea.

Reforme uključuju mjere za veću odgovornost bankara, davanje ovlasti regulatoru da izriče novčane kazne, te olakšanje u ograničavanju plaća i povratu bonusa. Ipak, prijedlozi dolaze godinama nakon što je Europska unija već uvela slične mjere nakon financijske krize 2007.–2009. godine.

Vlada je također predložila olakšavanje pristupa likvidnosti iz Švicarske narodne banke (SNB). Uklonit će se i prepreke za prijenos kolaterala SNB-u.