Svemirska misija Artemis, u sklopu koje je prošloga tjedna letjelica Artemis II prva došla do Mjeseca nakon 1972. godine, dosad je koštala više od sto milijardi dolara.
Premda točni iznosi nisu objavljeni, Bloomberg se pozvao na procjenu glavnog inspektora NASA-e prema kojem je na program Artemis samo do prošle godine utrošeno 93 milijarde dolara, dok cijena svakog lansiranja prelazi četiri milijarde.
Najveći dio tog novca dolazi iz američkog saveznog proračuna dodijeljenog NASA-i, pri čemu financiranje svemirske agencije pokriva razvoj, testiranje i ovakve misije. Samim time, američki porezni obveznici glavni su financijeri Artemisa.
Usporedbe radi, svemirski program Apollo u sklopu kojeg je čovjek prvi puta hodao Mjesecom koštao je između 260 i 300 milijardi dolara u današnjoj vrijednosti.
Troškovima Artemisa pozabavio se i portal Digitalways koji je u njih uključio i približno 20 milijardi dolara za izgradnju stalne ljudske baze u blizini Mjesečeva južnog pola, čime bi se stvorio najskuplji pojedinačni dio lunarne površinske infrastrukture ikad predložen.
Plan proširuje program Artemis iz kratkotrajnih misija slijetanja u nešto što nijedna svemirska agencija dosad nije pokušala: stalno nastanjenu ispostavu koja služi kao poligon za misije na Mars.
Ta baza bit će izgrađena u narednom desetljeću, a napajat će se nuklearnom energijom.
Pročitajte još:
Konačni cilj Artemisa je, pojasnila je Independentu umirovljena astronautkinja i profesorica zrakoplovnog inženjerstva dr. Bonnie Dunbar, omogućiti ljudima život na Marsu.
“Artemis nije samo povratak na Mjesec, već ulaz za život i rad na drugom svijetu. Testiramo tehnologiju i krčimo put do Marsa”, kazala je.
