Švedska Riksbank smanjila kamatne stope, stopa nezaposlenosti velika

Švedska središnja banka, Riksbank, snizila je ključnu kamatnu stopu s 3,75 na 3,5 posto, što ke drugo smanjenje ove godine. Kreatori monetarne politike dodali su da razmatraju još dva sniženja u 2024. godine, pod uvjetom da pritisci na cijene ostanu pod kontrolom.

Rast je u Švedskoj slab, dok je inflacija i dalje niska, što tjera središnju banku da smanji troškove zaduživanja.

U usporedbi s mnogim drugim gospodarstvima, Švedska je osjetljivija na kretanje kamatnih stopa jer se posebno oslanja na međunarodnu trgovinu i ima visoku razinu duga kućanstava.

Kad kamatne stope rastu, rastu i otplate većine hipoteka u Švedskoj, što zauzvrat ima tendenciju smanjenja potrošačke potrošnje.

“Glavni pokretač smanjenja je pad stope inflacije u Švedskoj koja je blizu ciljne inflacije Riksbanke od dva posto. Sekundarni razlog je to što švedsko gospodarstvo ne cvjeta, već je Švedska u recesiji s visokom stopom nezaposlenosti, jednom od najviših u EU”, rekao je za Euronews Lars Jonung, profesor emeritus na Centru za financijske studije Knut Wicksell na Sveučilištu Lund.

Inflacija je sada ispod ciljanih dva posto već dva mjeseca zaredom. Zbog visokih troškova zaduživanja, proračuni poduzeća za zapošljavanje i dalje su ograničeni.

“Čini se da su ključni razlog lošijim izgledima Riksbanke slabi preliminarni podaci o BDP-u za drugo tromjesečje koji su pokazali da se gospodarstvo smanjilo za 0,8 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca”, rekao je Andrew Kenningham, glavni ekonomist za Europu u Capital Economicsu.

Dodao je i da se čini da je Riksbank izrazito zabrinuta zbog sektora osjetljivih na kamatne stope, uključujući potrošnju kućanstava koji su “posebno loši”.

Valutne fluktuacije također igraju ulogu u švedskim odlukama o monetarnoj politici, objasnio je Pär Österholm, profesor financijske ekonomije na Poslovnoj školi Sveučilišta Örebro.

“Iako ne postoji ciljna razina za krunu, tečaj utječe na inflaciju – činjenica koja je istaknuta u priopćenju Riksbanke”, naglasio je Österholm.

Kada vrijednost krune padne u usporedbi s drugim valutama, cijena uvoza raste u Švedskoj, što može potaknuti inflaciju. Ipak, Österholm je primijetio da se bitka protiv visoke inflacije smatra dobivenom u zemlji, čak i ako, kao i uvijek, postoje neizvjesnosti. Smjernice pokazuju da bi ključna kamatna stopa u Švedskoj mogla pasti na 2,75 posto do kraja godine.