Hrvatsko obrtništvo snažno raste već godinama, ostvarujući svake godine rast od 10 posto.
Bit će takvi podaci vjerojatno i krajem ove godine, jer podaci iz Obrtnog registra pokazuju da je u studenome 2025. godine bilo 135.251 registriranih obrta, što u odnosu na lanjski studeni 11.766 obrta više, ili izraženo u postotku – 9,5 posto više.
U posljednjih godinu dana zabilježen je rast broja obrta u svim županijama, najveći u Gradu Zagrebu (2.526 obrta više odnosno 10,1 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.466 obrta više odnosno 9,2 posto).
Najveći porast broja obrta u posljednjih godinu dana, uspoređujemo li ovogodišnji studeni s prošlogodišnjim, zabilježen je u Cehu uslužnog zanatstva (8.991 obrt više odnosno 13 posto više), Cehu prijevoza osoba i stvari ( 1.098 obrta više odnosno rast od 10,6 posto) te u Cehu frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa (1.040 obrta više odnosno rast od 10,7 posto).
Uslužno zanatstvo bilježi kontinuirani i snažni rast, osobito u branši intelektualnih usluga, a po brojnosti slijede ugostiteljstvo i turizam, pa građevinarstvo.
Predsjednica Ceha uslužnog obrta i obrta za intelektualne usluge HOK-a Sandra Toth ističe da uslužne djelatnosti poput poslovnog savjetovanja, IT-a, računovodstva, čine čak 57,9 posto svih obrta, a to ukazuje ne veliku potražnju za takvim uslugama te na činjenicu da je obrt siguran i perspektivan oblik poslovanja. Dodaje kako su mnogi potaknuti mjerama samozapošljavanja upuštaju u samostalan iskorak na tržištu.
No dok potražnja za nekim intelektualnim uslugama raste, za drugima pada. Primjerice, obrtnika računovođa iz godine u godinu sve je manje. Kod mladih pada interes za bavljenje tim poslom zbog velikog opterećenja računovođa procesom digitalizacije i velikim brojem izmjena. Uz to, stariji obrtnici računovođe odlaze u mirovinu čim se steknu uvjeti.
Usporede li se podaci nekoliko godina unazad, uslužne djelatnosti 2016. imale su 9.309 registriranih obrta, a na kraju 2024. više od 35 tisuća obrta (35.163). Broj obrtnika koji nude intelektualne usluge u osam godina doživio je pravu eksploziju: gotovo se učetverostručio!
Ne treba pritom zaboraviti ni to da je snažnom rastu, osim velike potražnje za ovakvim uslugama, pridonijela i mogućnost lakšeg i jednostavnijeg “otvaranja” takozvanih paušalnih obrta u bilo kojoj branši obrtništva. Doprinosi su niži, kao i porezi, jednostavnije je vođenje knjigovodstva, a paušalni obrt moguće je otvoriti paralelno uz već postojeći radni odnos.
Uz snažan rast obrtnika koji nude intelektualne usluge, predsjednica Ceha Sandra Toth izdvaja i trend rasta broja obrtnica. U studenome 2025. godine registrirano je 51.094 žena vlasnica obrta, što je u odnosu na studeni prošle godine 4.803 obrtnica više i predstavlja rast od 10,4 posto.
Pročitajte još:
Raste i udio žena u ukupnom broju obrtnika: u studenome ove godine njihov je udio 37,2 posto, dok je udio muškaraca 62,8 posto. Dodaje pritom da nam ti podaci ukazuju koliko su žene obrtnice danas važan pokretač rasta, zapošljavanja i inovacija.
Svojim radom, ustrajnošću i kvalitetom daju snažan razvoju hrvatskog obrtništva. Najavljuje pritom i daljnje korake u umrežavanju obrtnica: početkom ožujka iduće godine u Karlovačkoj županiji održat će se prvi nacionalni Susret žena obrtnica.
