Porezni sustav u Hrvatskoj posljednjih je pet godina “doživio” strukturne promjene koje su rezultirale većom autonomijom jedinica lokalne samouprave, rastom proračunskih prihoda i većom fiskalnom održivošću. Zaključak je to izlaganja Mateja Bule, glavnog savjetnika ministra financija i potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske, održanog na Devetoj poreznoj konferenciji u organizaciji Deloittea Hrvatska i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Govoreći o učincima porezne reforme, Bule je istaknuo da je porezno opterećenje rada tijekom godina smanjeno, čime je određeni broj građana izašao iz takozvanih poreznih škara. Istodobno, unatoč smanjenju poreza na dohodak prihodi državnog proračuna nastavili su rasti.
Smatra da su porezne izmjene koje su provedene zadnjih godina pale na plodno tlo kod jedinica lokalne samouprave. Dok je prije reforme razina porezne autonomije bila izuzetno niska, jer je stope određivala središnja država, od 2024. godine gradovi i općine o tome samostalno odlučuju. Većina se odlučila za niže porezne stope – 20 posto za niži i 30 posto za viši porezni razred.
No Mirko Habijanec, predsjednik Uprave tvrtke Radnik Križevci, tijekom rasprave požalio se da jedinice lokalne samouprave ne znaju koliko im koje poduzeće uplaćuje u proračun od poreza na dohodak. To je, istaknuo je Habijanec, nedopustivo, jer na taj način ne znaju koji je značaj pojedinog poduzeća za lokalno gospodarstvo.
Glavni savjetnik ministra izrazio je nadu da će se to jačanjem administrativnih kapaciteta gradova i općina to promijeniti.
Matej Bule tijekom prezentacije porezne reforme ukazao je i na to da je došlo do snažnih promjena u oporezivanju imovine. Dok 2023. godine čak 98 jedinica lokalne samouprave nije imalo porez na imovinu, danas sve općine i gradovi oporezuju nekretnine. Minimalni iznos poreza je 0,60 eura po četvornom metru, a čak u 28 gradova i općina uvedene su i najviše stope u rasponu od 5 do 8 eura po četvornom metru.
Bule očekuje da će se porez na nekretnine u budućnosti razvijati prema tržišnoj vrijednosti, umjesto po kvadraturi, čime bi se pravednije rasporedio porezno opterećenje među onima koji nekretnine koriste za stanovanje od onih koji ih iznajmljuju.
Zabilježen je snažan rast broja obveznika poreza na dohodak od imovine s osnove iznajmljivanja smještaja u turizmu i to za 21 posto. Od 2021. bilježili smo na godišnjoj razini porast broja takvih obveznika za 5.000, u 2025. broj novih obveznika porastao je za 2.000.
Pokazalo se da uvođenje poreza na imovinu nije ugušilo ekonomsku aktivnost, već je došlo do prelijevanja na porez od najma s osnove smještaja. Pozitivno je što je dugoročni najam nekretnine izašao iz sive zone, a dio je iz kratkoročnog najma prešao na dugoročni najam, istaknuo je glavni savjetnik ministra financija Matej Bule.
Kao uspješnu mjeru istaknuo je i oslobađanje poreza na dohodak za povratnike. U 2025. godini tu je pogodnost iskoristilo 12.552 građana koji su se vratili u Hrvatsku, a pravo na oslobođenje traje prvih pet godina.
Savjetnik ministra financija Matej Bule osvrnuo se na provođenje Fiskalizacije 2.0, za koju je istaknuo da se odvija prema očekivanjima.
“Sustav ima određenih poteškoća, no znali smo da će se one dogoditi s obzirom na broj korisnika. Do jučer je fiskalizirano gotovo šest milijuna računa”, rekao je Bule.
Cilj je potpuna digitalizacija poreznog sustava, pri čemu bi se čak 75 posto poreznih rješenja u budućnosti trebalo donositi automatizmom.
Pročitajte još:
Dodatni iskorak očekuje se 2026. godine, kada bi trebao biti dovršen Središnji registar kućanstava, čime će se povezati ključne baze podataka i omogućiti donošenje javnih politika na temelju ažurnih podataka u realnom vremenu.
Iz Ministarstva financija najavljeni su daljnji koraci u reformi poreznog sustava, koje su usmjerene ka jačanju javnih financija.
Jedan odgovor
Kako to može biti…..