Suša uništila urod šećerne repe: Poljoprivrednici doživjeli velike gubitke

Velika suša pogodila je proizvodnju šećerne repe, a najgore je u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji pa se zbog toga ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro jučer sastao s predstavnicima Hrvatske industrije šećera (HIŠ).

Proizvodnja šećerne repe u 2023./2024. godini pala je u odnosu na raniju sezonu za 27,6 posto, a prošle godine je bila najmanja u zadnjih 20 godina, pokazali su podaci HIŠ-a. Međutim, situacija bi u ovoj godini mogla biti još gora.

Naime, u županijama na istoku Hrvatske proizvodi se oko 85 do 90 posto šećerne repe, a većina uroda je uništena, više od 80 posto.

S obzirom na probleme u toj grani poljoprivrede, Ministarstvo je izradilo Program potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2023. do 2027. godine.

“Cilj ovog Programa je zadržati interes proizvođač za proizvodnju šećerne repe i smanjiti negativni trend u sektoru šećera u Republici Hrvatskoj, kako bi se uzgoj šećerne repe zadržao na poljoprivrednim površinama i osigurao rad postojećih preradbenih kapaciteta te osigurala stabilnost opskrbe u prehrambenom lancu”, navedeno je na internetskoj stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

Podaci APPRRR-a su pokazali da je u okviru programa potporu u iznosu od 1,3 milijuna eura ostvarilo 319 korisnika u 2023. godini.

Jučer su se sastali i predsjednici svih sektorskih odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

“Glavni zaključak Odbora je da će se nastaviti sa zahtjevima za kapitalna ulaganja do 200.000 eura s 40 posto sufinanciranja za nove preradbene kapacitete. Također, svi pojedinačni predsjednici su iznijeli stanja u svojim sektorima, a razgovaralo se i o štetama koje su nastale zbog suše i nevremena“, priopćeno je iz HPK-a.

Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, rekao je za Financije.hr da suša stvara probleme poljoprivrednicima već nekoliko godina zaredom pa se zbog toga ne mogu oporaviti. Smatra da bi se trebala tražiti pomoć Europske unije.

Isto mišljenje dijele i predstavnici HIŠ-a koji su kazali da bi, što se tiče elementarne nepogode, jedan od najpogodnijih okvira bila Krizna rezerva unutar sredstava Zajedničkog proračuna EU za hitne intervencije u poljoprivredi i pomoć poljoprivrednicima.

Dodali su i kako je potrebno oslobađanje obveze referentnog prinosa za šećernu repu u 2024. kao uvjeta za proizvodno vezana plaćanja (PVP) u dvije županije koje su pogođene sušom, te mogućnost uporabe preparata SAFARI na šećernoj repi u 2025. godini, a zahtjev za njegovu uporabu poslan je ministarstvu krajem svibnja.

“Proizvođači šećera doživjeli su velike gubitke uslijed suše, trenutačno svjedočimo jako lošoj situaciji. Želimo pomoći svim proizvođačima i pokušat ćemo naći kratkoročna rješenja kako bi spasili našu proizvodnju, a kroz određen period i konačna rješenja za proizvođače šećerne repe”, kazao je ministar Dabro.

“Cilj nam je očuvati proizvodnju i preradu šećerne repe u RH. U okvirima naših nadležnosti, kao i zahtjevom za aktiviranjem EU kriznog fonda, učinit ćemo sve što možemo da spriječimo daljnje propadanje industrije šećera”, dodao je.

Ivo Kelić, proizvođač šećerne repe iz Mirkovaca, rekao je za Dnevnika Nove TV da njegovo obiteljsko gospodarstvo ima oko 126 hektara šećerne repe, a neće vaditi oko 80 hektara.

Suša je utjecala na proizvodnju šećerne repe i u drugim dijelovima Europe pa se mnogi brinu zbog mogućeg rasta cijena šećera. Ipak, iz Vlade poručuju da neće biti poskupljenja.

“Radimo s prepolovljenim kapacitetom, a cijena šećera je ogromna. Jako je loša situacija”, kazao je Željko Zadro, predsjednik uprave HIŠ-a.

Podsjećamo, u dijelu Virovitičko-podravske županije proglašena je prirodna nepogoda zbog  izrazito visokih temperatura i manjka oborina. I u toj županiji zabilježene su velike štete na ratarskim, povrtlarskim, industrijskim i voćarskim poljoprivrednim kulturama, livadama i pašnjacima te u ribnjačarskog proizvodnji.

Klimatske promjene brzo se dešavaju a nakon što je ožujak 2024. godine bio najtopliji u povijesti mjerenja, prema podacima službe Europske unije za praćenje klimatskih promjena “Copernicus”, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivica Kisić pojasnio je tada što sve čeka hrvatsku poljoprivredu.

“Od kada je mjerenja temperatura na Planeti Zemlji, zadnjih 150 godina, najtoplije godine su bile: 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022. i najtoplija 2023. Slična je situacija i u Hrvatskoj. Najizraženije klimatske promjene u RH su na jugu (Dubrovačko neretvanska županija) i na istoku RH (područje Srijema i Baranje). Budući da je poljoprivreda tvornica na otvorenom tj. tvornica bez krova, posljedice će biti još izraženije”, kaže Kisić.

Naglasio je i da se u skladu s ovim podacima razvidno može očekivati da se počnu uzgajati neke kulture koje su bile nezamislive do prije 50 godina.