Šume u Europskoj uniji protežu se na 160 milijuna hektara, odnosno čine četiri posto svjetskih šumskih površina. Šume pokrivaju 39 posto površine EU, a dvije trećine europskih šumskih površina nalazi se u šest država članica – Švedskoj, Finskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj.
Pokrivenost šumskim površinama uvelike se razlikuje među državama članicama, oprema podacima Europskog parlamenta: dok više od 60 posto površine Finske, Švedske i Slovenije prekrivaju šume, taj udio u Nizozemskoj iznosi tek 9,9 posto. Osim toga, za razliku od mnogih dijelova svijeta u kojima je deforestacija i dalje ozbiljan problem, EU bilježi rast površina pokrivenih šumama — od 1990. do 2010. pokrivenost šumskim površinama povećala se za otprilike 11 milijuna hektara zahvaljujući prirodnom širenju i pošumljavanju.
Prema podacima Eurostata, europskog ureda za statistiku, države s najvećim šumskim površinama u EU tijekom 2022. godine su Švedska, s 28 milijuna hektara, Finska s 22 milijuna i Španjolska s 19 milijuna hektara. Hrvatska se po površinama koje pokrivaju šume, nalazi neznatno ispod EU razine.
Šume EU generiraju 174 eura po hektaru u bruto dodane vrijednosti prema podacima iz 2022., što predstavlja značajan porast od 19 posto u odnosu na prethodnu, 2021. godinu. Procjenjuje se i da je 2022. godine EU imao 160 milijuna hektara šuma, isključujući ostalo šumovito zemljište.
„Relativno gledano, to znači da šume pokrivaju 39 posto površine EU. To predstavlja povećanje od oko 8,3 milijuna hektara ili 5,5 posto od 2000. i 2,6 milijuna hektara ili 1,7 posto od 2010. Šume pokrivaju više od polovice nacionalnog (kopnenog) teritorija u pet zemalja: Finska (66 posto), Švedska (63 posto), Slovenija (58 posto), Estonija (54 posto) i Latvija (53 posto). U apsolutnom smislu, zemlje s najvećim šumskim površinama su Švedska (27.980 tisuća hektara), Finska (22.409 tisuća hektara) i Španjolska (18.576 tisuća hektara), prema procjenama 2022. godine“, navodi Eurostat.
U 2022. godini oko 476.260 ljudi zaposleno je u šumarstvu i sječi što je smanjenje od 16 posto od 2000. godine, pokazuju podaci o zapošljavanju iz Nacionalnih računa. Najveću radnu snagu u ovom sektoru ima Švedska sa 61.000 osoba, a slijede Rumunjska (53.900 osoba) i Njemačka (42.000 osoba).
Zalihe drva u šumama EU procjenjuju se na 28,6 milijardi kubičnih metara u 2022. Njemačka ima najveći udio u ovim zalihama, prema istim podacima, i to od 13,2 posto, a slijede je Švedska s udjelom od 12,6 i Francuska s udjelom od 11,8 posto.
Zalihe drva u šumama porasle su u svakoj zemlji, dajući rast od 32 posto na razini EU u razdoblju 2000. – 2022. Najveći porast procijenjen je za Irsku (163 posto), Francusku (66 posto), Cipar i Italiju (57 odnosno 54 posto), dok je na drugom kraju spektra mnogo umjereniji porast procijenjen za Švedsku (14 posto), kao i Češku (deset posto) i Slovenija (sedam posto).
Povećanje drvne zalihe uočeno između 2000. i 2022. može se objasniti širenjem šumskih površina zbog pošumljavanja i prirodnog pošumljavanja.
U Hrvatskoj se pod djelatnošću pomoćnih usluga u šumarstvu uz naplatu ili na osnovi ugovora, prema NKD-u 2007, podrazumijevaju uslužne djelatnosti u šumarstvu, premjer šuma, savjetodavne usluge vezane za gospodarenje šumom, procjenu drvne mase, borbu i zaštitu od požara, zaštitu šuma od nametnika, te usluge vezane za eksploataciju šuma, kao što je prijevoz trupaca unutar šume.
Osim tvrtki, koje prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, zapošljavaju 333 radnika, ima i veliki broj obrta koji se bave ovom djelatnošću, pa je broj djelatnika u ovoj branši i veći.
Među tvrtkama koje su ostvarile najveću dobit u 2023. godini, nalazi se tvrtka iz općine Vrbanja, u Vukovarsko-srijemskoj županiji – Ilić-Šumarstvo d.o.o, tvrtka koja postoji od 2013. godine.
Prema podacima CompanyWalla, ukupni prihodi ove tvrtke u 2023. godini iznosili su 11.893.073,76 eura dok je ostvarena dobit iznosila 3.529.856,94 eura. Tvrtka, prema podacima ove bonitetne kuće, bilježi organski rast te je razvidno da je u 2021. godini imala dobit od 1.470.923,27 eura dok je u 2022. godini dobit iznosila 1.701.291,13 eura, uz napomenu da su obje ove godine i dalje na snazi imale pandemijske mjere.
Tvrtka je i u 2023. godini imala 53 zaposlena a prosječna isplaćena bruto mjesečna plaća iznosila je 1.593,59 eura.
Druga je po ostvarenoj dobiti u 2023. godini i tvrtka Sunčane šume d.o.o., iz Đakova, i privatno je poduzeće osnovano 2010. godine. Poduzeće gospodari, između ostalog, i šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Poduzeće posjeduje licencu pri Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije br. 1200 za gospodarenje šumama i FSC certifikat SA-FM/COC-003082 kojim je utvrđeno da se gospodari šumom i šumskim zemljištem u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima, ekološki odgovorno, društveno korisno i ekonomski održivo, navedeno je na službenim stranicama tvrtke.
Tvrtka je, prema podacima CompanyWalla, u 2023. godini ostvarila ukupne prihode od 4.877.800,00 eura dok je ostvarena dobit u istoj godini iznosila 1.059.743,00 eura. U pandemijskim godinama, tvrtka je pozitivno poslovala i ostvarila je dobit i 2021. i 2022. godine i to 259.350,93 eura u 2021. godini te 647.107,70 eura u 2022. godini. U 2023. godini ova je tvrtka zapošljavala 46 radnika a prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća iznosila je 1.710,35 eura.
Treća do ostvarenoj dobiti u 2023. godini je i tvrtka Seona Silva d.o.o., registrirana u Zagrebu a koja postoji od 2012. godine.
Ostvareni prihodi ove tvrtke, prema podacima CompanyWalla, u 2023. godini iznosili su 1.471.519,00 eura dok je ostvarena dobit iznosila 460.980,00 eura. Tvrtka je i u pandemijskim godinama poslovala pozitivno te je u 2021. godini ostvarila dobit od 119.281,91 eura a 2022. godine ostvarila je dobit od 352.038,09 eura. Ova tvrtka, ipak, prema dostupnim podacima u te tri godine nije imala stalno zaposlenih radnika.
Pročitajte još:
Ukupni prihodi tvrtki koje se bave ovom djelatnošću u Hrvatskoj iznosila je u 2023. godini 35.560.533,85 eura dok je njihova ukupna ostvarena dobit iznosila 8.653.889,36 eura.