Suficit međunarodne robne razmjene eurozone iznosio 21,2 milijarde eura

U srpnju 2024., prema prvim procjenama bilance eurozone, zabilježene su 21,2 milijarde eura viška u robnoj razmjeni s ostatkom svijeta, što je veliki rast u odnosu na isti mjesec lani kada je višak iznosio 6,7 milijardi eura. I u EU je suficit porastao te je iznosio 19,1 milijardu eura, dok je u srpnju 2023. iznosio 4,9 milijardi eura, objavio je Eurostat, statistički ured Europske unije.

Robni izvoz eurozone u ostatak svijeta iznosio je 252 milijarde eura, što je za 10,2 posto više na godišnjoj razini. U srpnju 2023. iznosio je 228,6 milijardi eura. Uvoz iz ostatka svijeta u eurozonu iznosio je 230,8 milijardi eura, za četiri posto više u odnosu na srpanj lani kada je iznosio je 221,9 milijardi eura.

Na mjesečnoj razini, višak eurozone blago je pao s 21,7 milijardi eura na 21,2 milijarde eura. Statističari navode da je do toga došlo zbog povećanja deficita za energiju s 22,6 milijardi eura na 25,3 milijarde eura i deficita za sirovine s 2,3 milijarde eura na 2,8 milijardi eura. Na to je utjecalo i smanjenje viška ostalih industrijskih proizvoda od 2,6 milijarde eura na milijardu eura, što je djelomično neutralizirano povećanjem viška kemikalija i srodnih proizvoda s 20,7 milijardi eura na 25,1 milijardu eura.

U razdoblju od siječnja do srpnja ove godine u eurozoni je zabilježen višak u robnoj razmjeni od 127,7 milijardi eura, u usporedbi s 3,7 milijardi eura u istom razdoblju prošle godine. Izvoz iz eurozone u ostatak svijeta porastao je za 0,8 posto, dok je uvoz pao za 6,6 posto, u usporedbi s razdobljem od siječnja do srpnja u 2023. godini. Istodobno, trgovina unutar eurozone pala je za 4,3 posto na godišnjoj razini u razdoblju od siječnja do srpnja 2024.

Izvoz robe izvan EU-a iznosio je 230,2 milijarde eura u srpnju 2024., za 11,6 posto više u odnosu na srpanj lani, a uvoz je iznosio 211,1 milijardu eura, za 4,8 posto više.

U odnosu na lipanj 2024., suficit EU-a smanjio se s 20,9 milijardi eura na 19,1 milijardu eura u srpnju. Do pada je došlo uglavnom zbog povećanja deficita za energiju s 26,7 milijardi eura na 29,4 milijarde eura i sirovina s 1,8 milijardi eura na 2,4 milijarde eura, kao i smanjenja viška za strojeve i vozila s 21,8 milijardi eura na 20,7 milijardi eura.

Na to je utjecao i pad u bilanci za ostale industrijske proizvode s viška od 1,9 milijardi eura u lipnju 2024. na deficit od 500 milijuna eura u srpnju iste godine.

Ukupno smanjenje bilance EU-a djelomično je kompenzirano povećanjem viška kemikalija i srodnih proizvoda s 19,1 milijardu eura na 23,5 milijardi eura, navodi Eurostat.

U razdoblju od siječnja do srpnja 2024. izvoz robe izvan EU-a porastao je za 1,4 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz pao za sedam posto. Kao rezultat toga, EU je zabilježio suficit od 114,3 milijarde eura u tom razdoblju, u usporedbi s deficitom od 11,6 milijardi eura u istom razdoblju prošle godine. Trgovina unutar EU-a pala je za 3,4 posto.