Pet malih američkih kompanija i formalno će u utorak na sudskom ročištu tražiti obustavljanje najavljenih carina za sve zemlje svijeta koje je predsjednik Donald Trump proglasio početkom travnja na dan kojeg je nazvao “Dan oslobođenja.” Pravni zastupnici tih pet malih tvrtki kažu da je Trump uplitanjem u carinsku politiku prekoračio svoje ovlasti proglašavanjem “izvanredne situacije” kako bi uveo uvozni porez na robu ih iz država sa kojima SAD ima trgovinski deficit.
Ročište će se održati u utorak pred sudskim vijećem sastavljenom od tri suca, na američkom Sudu za međunarodnu trgovinu (CIT) u New Yorku, i predstavlja prvo veliko pravno testiranje Trumpovih carina.
Tužbu je pokrenula nestranačka pravna udruga Liberty Justice Center uime pet malih američkih tvrtki koje uvoze robu iz zemalja za koje su uvedene carine. Te kompanije – u rasponu od uvoznika vina i žestokih alkoholnih pića iz New Yorka pa sve do proizvođača obrazovnih kompleta i glazbenih instrumenata iz Virginije – kažu da su carine koje je Trump uz veliku pompu objavio 2. travnja nezakonite, i da će njihovo uvođenje naštetiti njihovim poslovnim aktivnostima.
Malim poduzećima nanosi se šteta jer im zbog carina prijete povećani troškovi, a trpe štetu i zbog izmjena i najava koje se događaju “iz minute u minutu,” što ih sprečava u bilo kakvom planiranju budućnosti, rekao je Jeffrey Schwab, odvjetnik koji zastupa tužitelje. “Naši klijenti ne mogu računati na to kolike će carine biti, u nijednom trenutku, i upravo je ta nesigurnost problem… Nijedna osoba ne bi smjela imati takve jednostrane ovlasti da nameće carine svakoj zemlji na svijetu, po bilo kojoj stopi, u bilo koje kojem trenutku koji joj padne na pamet.”
Radi se tek o jednoj od zasad sedam sudskih tužbi pokrenutih zbog Trumpovih uvoznih nameta, no ovo je prvi slučaj u kojem se od suda traži odluka kojom bi se spriječilo uvođenje najavljenih carina. Sud za međunarodnu trgovinu već je prije tri tjedna odbacio zahtjev malih tvrtki za privremenom obustavom carina dok traje sudski spor – no onda je zakazao novo ročište za utorak, na kojem će se suci odlučivati da li da se potencijalno poništi odluka o uvođenju carina, ili da se sudskom odlukom nametne dulja odgoda za njihovu primjenu.
Trump je najavio svoje carine 2. travnja, rekavši tada da je trgovinski deficit SAD-a “izvanredna situacija” i nacionalna kriza, što je iskoristio kao opravdanje za nametanje stope od 10 posto za svu uvoznu robu, uz dodatne više carinske stope za države s kojima SAD ima najveće trgovinske deficite, a posebice za Kinu.
Mnoge od tih najavljenih carina za određene zemlje tjedan dana kasnije su odgođene, a u ponedjeljak je Trumpova vlada priopćila i da će na 90 dana sniziti i zasad najveću stopu, od 145 posto, na kinesku robu. Do dogovora je došlo nakon dvodnevnih pregovora u Ženevi, a u tih 90 dana očekuje se da će američka i kineska strana postići novi trgovinski dogovor.
Trumpov bombardman najavama i odgodama carina dovele su do šokova na američkom tržištu, no Trump je na njima ustrajao i opravdavao kao način poticanja američke proizvodnje. Izvršna uredba kojom je najavio carine pozvala se na zakon iz 1977., International Emergency Economic Powers Act (IEEPA), koji daje predsjednicima specijalne ovlasti za borbu protiv “neuobičajenih ili izvanrednih prijetnji” SAD-u.
Pročitajte još:
Udruga Liberty Justice Center kaže da taj zakon ne dopušta predsjedniku da jednostrano uvodi carine “bilo kojoj zemlji koju želi, po bilo kojoj stopi koju želi.” Nadalje, dok zakonom propisuje da se može aktivirati samo u slučaju “neuobičajenih i izvanrednih” prijetnji, praksa SAD-a da već desetljećima kupuje od drugih više robe nego što u njih izvozi nije hitan slučaj na kojeg se IEEPA može primjenjivati, navodi se u tužbi.
S druge strane, američko ministarstvo pravosuđa, koje u sporu zastupa vladu, tvrdi da IEEPA predsjednicima daje široke ovlasti za reguliranje uvoza, kao odgovor na nacionalnu izvanrednu situaciju. Ministarstvo traži od suda da odbaci tužbu, ustvrdivši da kompanijama koje stoje iza nje zasad još nisu nanesene štete zbog carina koje dosad nisu platili, i zato što jedino Kongres – a ne privatne tvrtke – mogu osporavati je li izvanredna situacija koju je predsjednik proglasio po zakonu IEEPA doista izvanredna.
