Stvarna individualna potrošnja u Hrvatskoj među najnižima u EU – 24 posto niža od europskog prosjeka

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i bruto domaćeg proizvoda (BDP) pokazuju da BDP i stvarna individualna potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj iznose 24 posto ispod prosjeka 27 država članica Europske unije, izraženi u paritetu kupovne moći za 2023. godinu, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Stvarna individualna potrošnja po stanovniku prema standardu kupovne moći među državama članicama EU u 2023. kretao se od 30 posto ispod prosjeka EU u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad prosjeka EU u Luksemburgu.

Osim Luksemburga, najveća stvarna individualna potrošnja po stanovniku prema standardu kupovne moći ostvarile su Nizozemska, Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Švedska, Francuska i Finska, čiji su podaci do 19 posto iznad prosjeka EU. Italija i Cipar su u razini prosjeka EU.

Skupinu zemalja čija je razina stvarne individualne potrošnje po stanovniku ispod prosjeka EU čine Irska, Španjolska, Malta, Litva, Rumunjska, Slovenija, Portugal, Poljska i Češka te se on kreće u rasponu od jedan do 19 posto.

Najnižu razinu stvarne individualne potrošnje po stanovniku ima skupina zemalja koju čine Grčka, Slovačka, Hrvatska, Estonija, Letonija, Bugarska i Mađarska, čiji je prosjek između 20 i 30 posto ispod prosjeka EU.

Uz 27 država članica EU, u analizu su uključene i države članice EFTA-e (Norveška, Island i Švicarska) i države kandidatkinje za članstvo u EU (Turska, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Albanija), navodi DZS.

U državama EFTA-e u 2023. stvarna individualna potrošnja se kretala između 16 i 24 posto iznad prosjeka EU, dok se u državama kandidatkinjama kretao između 16 i 59 posto ispod prosjeka EU.

Najveći BDP po stanovniku, prema standardu kupovne moći, od država članica EU, ima Luksemburg i on je za 137 posto viši od prosjeka EU, dok najnižu razinu BDP-a ima Bugarska i ona iznosi 36 posto ispod prosjeka 27 članica EU.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih, navodi DZS u priopćenju. No, iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj. Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest stvarna individualna potrošnja. No, bez obzira na homogenost te kategorije, naglašavaju u DZS-u, i dalje postoje znatne razlike među državama članicama.