Stručnjaci za Financije.hr: Krivotvorene prehrambene proizvode možete prepoznati po njihovoj cijeni

U Hrvatskoj se u sektoru vina i jakih alkoholnih pića godišnje gubi 10 milijuna eura prodaje i 155 radnih mjesta, prema podacima ureda Europske unije (EU) za intelektualno vlasništvo (EUIPO). Osim krivotvorenog alkohola, na tržištu se prodaju i razni krivotvoreni prehrambeni proizvodi koji mogu biti štetni po zdravlje, ali i gospodarstvo. Lani su europske vlasti zaplijenile takve prehrambene proizvode u vrijednosti od 91 milijun eura. Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatica, objasnio nam je da na tržištu, uz krivotvorena vina, postoje i patvorena.

“Patvoreno vino se dobiva tako da se određenoj količini vina dodaju voda i šećer ili alkohol te kiselina, što nije grožđanog porijekla, a sve s ciljem da se, uz manje troškove, proizvede veće količine vina koje će se moći prodati po nižoj cijeni. Krivotvoreno vino je etiketiranje vina niže vrijednosti i kvalitete pod nazivom tržišno prepoznatljivog vina u pravilu veće kvalitete i više cijene. Obje navedene malverzacije s vinom pojavljuju se na svim tržištima u svijetu, a sve više je prisutno i na hrvatskom tržištu”, rekao je Panenić za Financije.hr.

Dodao je da je Graševina Croatica primijetila pojavu i patvorenih i krivotvorenih vina na hrvatskom tržištu. U pravilu se pojavljuje u kategoriji vina niže cijene koje se prodaje po cijeni manjoj od realnih troškova proizvodnje hrvatskih vina. Kaže da su do sada o sumnjivim vinima obavještavali nadležne inspekcije koje su provodile kontrole.

“Prema našim izračunima, uzimajući u obzir komercijalne površine vinograda i službeno prijavljene količine vina, u Republici Hrvatskoj značajan dio ukupnog tržišta vina čini sivo tržište. U takvim okolnostima nemoguće je utvrditi kolika je potencijalna šteta koja nastaje, kako hrvatskoj proizvodnji vina tako i poreznim prihodima države. S obzirom na ukupnu procijenjenu vrijednost tržišta vina, šteta se sigurno mjeri u milijunima eura”, smatra Panenić.

Kada je riječ o prepoznavanju takvih alkoholnih pića, građanima savjetuje da usporede cijenu vina iste sorte. Iznimno niska cijena je jedan od prvih znakova za oprez, a posebno kod popularnih vina.

“Uz navedeno, preporučujemo da potrošači provjere podatke o svakom vinu jer svaki ozbiljan vinar na etiketi svojih proizvoda pregledno navodi sve podatke o sebi i porijeklu, dok se proizvođači krivotvorenih odnosno patvorenih vina trude da prikriju porijeklo skrivajući se iza nepoznatih naziva tvrtki, često koriste samo pojam punitelj ili navode neodređeno porijeklo vina, na primjer – proizvedeno u EU”, kazao je direktor Graševine Croatica.

Izvješće Europola o procjeni prijetnje od ozbiljnog i organiziranog kriminala Europske unije za 2025. godinu (SOCTA) naglašava da je rast e-trgovine krivotvoriteljima omogućio nove načine distribucije lažnih prehrambenih artikala, dok izvješće za 2021. godinu otkriva da lažni prehrambeni proizvodi sadrže opasne tvari poput metanola, žive, fipronila i raznih insekticida ili pesticida.

Panenić ističe da svako vino kojim se nezakonito manipulira potencijalno može biti opasno za zdravlje jer često njihov sadržaj ne odgovara uzorcima na temelju kojih je takvo vino pušteno u promet. Kako bi spomenuti proizvođači postigli nisku cijenu, tvari koje se dodaju alkoholu također moraju imati nisku cijenu pa je time i njihova kvaliteta upitna.

Smatra da je jaki rast hrvatskog turizma utjecao je na povećanje potražnje ugostiteljskog sektora za vinom povoljne cijene pa se takva vina plasiraju turistima, što nam čini iznimnu štetu jer se nudi vino koje je obično ispodprosječne kvalitete. S druge strane, u uvjetima općeg rasta cijena, trgovački lanci se natječu kako bi ponudili vino po što nižoj trajnoj ili akcijskoj cijeni te se time otvara prostor za pojavu proizvoda sumnjive kvalitete. S obzirom na to da pravi vinari znaju stvarne troškove proizvodnje, odmah mogu prepoznati koja su vina krivotvorena jer je cijena takvih vina niža od cijene naših najvećih i troškovno najefikasnijih vinarija.

Obično se po kvaliteti vina najviše ističu Italija, Francuska i Španjolska, ali najpoznatija međunarodna i domaća ocjenjivanja pokazuju da Hrvatska ima pojedina vrhunska vina koja spadaju u svjetski kvalitativni vrh. Zato je potrebno više kontrolirati tržište kako se ne bi izgubila ta kvaliteta u moru krivotvorina.

“Gotovo svi hrvatski vinari napravili su velike investicije u svoje podrume uz potporu EU fondova i kvaliteta hrvatskih vina, svih cjenovnih kategorija, značajno je porasla. U nemalom broju slučaja se čak vrhunska vina prodaju pod etiketom kvalitetnog vina. Osim što imamo izvrsne autohtone i udomaćene vrste vina po kojima smo prepoznatljivi i na čemu moramo graditi našu konkurentnu prednost, hrvatski se vinari trude različitim stilovima ponuditi vina po ukusu svakog potrošača. Preporučujemo našim vinoljupcima da posjete neke od brojnih vinskih sajmova i festivala te kušanjem pronađu vina koja im najviše odgovaraju”, rekao je Panenić.

O krivotvorenim vinima razgovarali smo i s Josipom Vrbanekom, predsjednikom Odbora za vino Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). I on je istaknuo da se na tržištu najčešće nalaze patvorena vina koja nastaju dodatkom vode i šećera iz kojeg se postiže alkoholna fermentacija. Kazao je da je prije par godina otkriveno sedam patvorenih vina od 84 uzorka.

“Patvoreno vino bi trebalo biti označeno, ali nažalost nije. Prvi znak moguće patvorenosti je cijena. Smatram da cijena po litri vina na polici trgovine manja od dva eura svakako ukazuje na potencijalnu patvorenost. Naime, cijena grožđa je prošle godine bila na razini od 0,8 do jedan euro i više, a za proizvodnju litre vina trebate minimalno 1,5 kilogram grožđa. Kada uz to ubrojite ambalažu, rad, transport, marže prodavatelja i ostale troškove jasno je da bi cijena vina morala biti znatno veća od dva eura po litri”, rekao je Vrbanek za naš portal.

Kaže da takva vina nisu preporučljiva za konzumaciju jer neki proizvođači koriste etanol ili druga sredstva kako bi stabilizirali svoj proizvod, a upitno je jesu li ta sredstva naznačena na etiketi. Smatra da bi država trebala biti više uključena kroz redovitije kontrole kako bi se spriječila prodaja takvih vina.

Međutim, nije siguran raste li broj patvorenih vina na tržištu, ali tvrdi da je neizbježan rast cijena vina zbog rasta troškova u proizvodnji pa je to moguća prilika za prodaju jeftinijih proizvoda.

Prošlu godinu su obilježile brojne elementarne nepogode poput suše, mraza i tuče te su prinosi grožđa bili znatno niži od prosječnih. Brojni vinari ove godine neće imati dostatne količine pojedinih vina za potrebe svojih kupaca. U zadnjih 10 godina proizvodnja je pala s više od 20.000 hektara na manje od 17.000 hektara, a lani je Hrvatska imala manju proizvodnju nego susjedna Slovenija, što je zabrinjavajuće.

Ipak, i on smatra da Hrvatska ima vina koja su jednako kvalitetna kao ona iz najvećih proizvođača – Italije, Francuske i Španjolske.

“Dokaz su priznanja na mnogim međunarodnim ocjenjivanjima, a i potrošači često hvale naša vina i vinare. Problem je što u odnosu na spomenute države imamo od 80 do 100 puta manju proizvodnju. Stoga su oni puno efikasniji i jači te mogu konkurirati na našem tržištu zbog sređene logistike, jačeg marketinga i nižih troškova proizvodnje”, objasnio nam je Vrbanek.

Dodao je da manja proizvodnja ne mora nužno biti loša jer usitnjenost daje bolja vina. Naši proizvođači biraju najbolje mikro lokacije, kojih ima ih po cijeloj Hrvatskoj, i pokušavaju na najbolji način preraditi grožđe.

“Tehnološki gotovo svi vinari prate trendove i imaju modernu opremu. Također treba spomenuti raznolik sortiment zbog različitih klima Kontinentalne i Jadranske Hrvatske. Veliki je broj i autohtonih sorti koje se najčešće uzgajaju samo kod nas. Ta raznolikost na relativno malom prostoru nas svakako izdvaja od ostalih velikih proizvođača. Veliki broj turista i dolazi kod nas upravo zbog gastronomije i dobrih vina”, zaključio je predsjednik Odbora za vino HPK.

Osim vinara, borbu s patvorenim i krivotvorenim proizvodima u Hrvatskoj vode i pčelari koji već godinama upozoravaju na taj problem. Europska komisija je 2024. godine objavila da je na području EU-a čak 46 posto meda sumnjivog porijekla.

“Samim time što netko prodaje kineski med pod domaći hrvatski je već prijevara i krivotvorina, a onda se otvara još veći izazov za laboratorije jer trebaju provjeriti je li taj med uopće vidio pčelu”, kazao nam je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.

“Krivotvorina oduzima velik dio zarade proizvođaču jer joj on ne može parirati s cijenom proizvodnje koju ima u ovim našim uvjetima. Dakle, cijeni od 2,75 eura za 900 grama nečega što se zove med u trgovačkom lancu, pčelar nikako ne može parirati sa svojom proizvodnom cijenom od tri do četiri eura za kilogram. Ako nam otkup nudi četiri eura za kilogram, a ja smatram da bi to trebalo biti na razini osam eura, onda zarade nema. Zarada je kada med prodamo direktno kupcu. Ima, naravno, i gorih primjera gdje se za med nudi između dva i četiri eura u otkupu”, dodao je.

Ističe da cijena proizvodnje meda ovisi o raznim faktorima, ali da zbog krivotvorina i nelojalne konkurencije pčelari ne mogu svoje proizvode prodati po realnoj cijeni.

“Opasnost kod krivotvorine je najveća kada je riječ o mješavini s eteričnim uljima, koja su za neke korisnike jako opasna. Zaključak je da je potrošač taj koji najviše može izgubiti u ovim igrama s patvorinama, ne samo meda nego i vina, maslinovog ulja i mnogih drugih proizvoda. Borba protiv krivotvorina je teška, ali je moguća isticanjem svoje kvalitete oznakama kao što su ‘Med hrvatskih pčelinjaka’ i ‘Dokazana kvaliteta’ ili EU oznakama izvornosti i geografskog porijekla te stavljanjem meda u nacionalnu staklenku”, kazao je Kocet.

Krivotvorine su obično odličan vid zarade i na njih ne utječu vremenske nepogode te drugi otežavajući faktori pa im je proizvodnja uvijek stabilna. S druge strane, oni koji imaju kvalitetne proizvode, moraju se boriti kako bi održali proizvodnju.

Prema procjenama Hrvatskog pčelarskog saveza, u RH se godišnje proizvodi oko 10.000 tona meda. Naravno, ta brojka ovisi o vremenskim prilikama, ali tvrde da je ova godina zasad dobra.

“Za med kažu da je zlato prirode, a to sve govori zašto je poseban. Naše tri klimatske zone u Hrvatskoj daju vrhunske vrste meda koji i na svjetskim razinama osvajaju prva mjesta. Najveće uspjehe do sada su postigli Dragutin Keser iz Popovače, s titulom svjetskog šampiona u Bagremovom ekološkom medu 2023. godine, i Josip Pintar iz Đurđevca, s najboljim bagremovim medom na natjecanju Europskog pčelarskog saveza 2024. godine. Svaki med kojeg je pčela proizvela je najbolji i najkvalitetniji, jer tu se ne može pogriješiti. Smatram da je na našem području kestenov med najkompletniji, a osobno preferiram medljikovac, metvicu i cvjetni med”, rekao nam je Kocet.