Stručnjaci se razilaze oko mogućnosti zamjene fosilnih goriva biogorivima u prometu

Pixabay.com
Polje kukuruza, Foto: Pixabay.com/Ilustracija

I inače, a poglavito sada u svjetlu nove energetske krize zbog bliskoistočnog rata, ideja snažnijeg korištenja biogoriva radi smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima se nameće kao opcija za Europsku uniju (EU), no ovisno o kutu gledanja pojedinih stručnjaka nameće se i pitanje koliko je to provediva i realistična zamisao.

Nedavno je europski povjerenik za energetiku Dan Joergensen pozvao zemlje članice da osmisle mjere kojima bi se smanjilo korištenje nafte i plina, posebice u sektoru transporta.

Unatoč dogovorenom primirju između SAD-a i Irana i dalje postoji neizvjesnost oko budućnosti prolaza kroz Hormuški tjesnac kroz koji prolazi, primjerice, oko 20 posto dizela koji se troši u EU ili Ujedinjenom Kraljevstvu.

EU je već i ranije postavila ciljeve u korištenju obnovljive energije u transportu, a dio toga uključuje i biogoriva. Naime, od članica EU-a se očekuje da do 2030. ostvare udio obnovljive energije u transportu od 29 posto, a pri tome obnovljivi vodik i napredna biogoriva trebaju činiti udio od 5,5 posto. No, ni na razini cijele EU, a kamoli u Hrvatskoj, napredak u tom smislu nije posebno dobar jer je na kraju 2024. udio došao na 11,2 posto pa do cilja nedostaje zahtjevnih 17,8 postotnih bodova.

Hrvatska je najgora u EU s udjelom koji je bio na tek 0,94 posto, a da stvar bude gora u 10 godina je ostvaren pad s 2,65 posto.

Biogoriva se proizvode iz biljnog materijala, a njihova prva generacija je dolazila iz usjeva kakvi su kukuruz ili šećerna trska. Drugi pak naraštaj već dolazi iz nejestivoga bilja i poljoprivrednog otpada, a treća generacija se razvija iz algi.

Korištenje biljaka kao goriva također emitira ugljični dioksid, no mnoge tvrtke koje proizvode biogorivo navode da je riječ o jednakoj količini koja je uzeta iz atmosfere proizvodnjom određenog bilja.

Nedavna studija Instituta za tehnologiju iz Karlsruhea navodi da Europa dugoročno ima dovoljno obnovljivih izvora za transport i bez korištenja fosilnih goriva.

Freepik.com
Foto: Freepik / Ilustracija

“Ako koristimo učinkovito otpadni materijal, možemo cestovni promet učiniti manje ovisnim o uvozu energije istodobno smanjujući ugljične emisije”, prenosi Euronews riječi profesora Thomasa Hirtha koji radi na institutu.

Studiju je inače naručio BMW koji već dulje vrijeme zagovara  uporabu biogoriva, a u njoj se zaključuje da vrlo velike količine materijala kao što su organski i drvni otpad ili ostaci nakon sjetve mogu biti upotrebljeni za proizvodnju goriva.

“No, to može biti uspješno provedeno samo ako napredna goriva dobiju prioritet u javnosti i programima vlada”, smatra Hirth.

S druge pak strane, klimatski stručnjaci izražavaju određenu sumnju da bi to moglo dobro funkcionirati. Lucien Mathiew iz neprofitne organizacije Transport & Environment (T&E) koja zagovara uporabu čiste energije u prometu ističe da su e-goriva u najboljem slučaju nišno rješenje te da je prijelaz na električna vozila puno razumniji korak.

“U električnim vozilima imamo čistu i učinkovitu tehnologiju koja je dovoljno jeftina za masovno tržište”, smatra Mathiew.

Ono što se kod biogoriva smatra problematičnim je da bi se poljoprivrednici mogli naći u iskušenju da se fokusiraju više na proizvodnju za gorivo nego za hranu, a to može povećati cijene hrane i nesigurnost, posebice u zemljama s nižim prihodima.

Prošle je godine jedno istraživanje u Kongu pokazalo da jedan tamošnji europski projekt proizvodnje biogoriva ugrožava sigurnost opskrbe hranom unatoč najavama da će se koristiti samo manje plodna zemlja.

T&E pak ističe u izvješću iz 2023. da Europa troši potencijal zemlje veličine Irske na proizvodnju biljaka za goriva, a ta površina terena bi mogla hraniti 120 milijuna ljudi ili apsorbirati dvostruko više ugljičnog dioksida ako se vrati prirodi.

Procjena iz tog izvješća je da bi korištenje tek 2,5 posto te zemlje za solarne panele proizveli jednaku količinu energije.

Iako se biogoriva klasificiraju kao obnovljiva energija klimatski stručnjaci upozoravaju da se za proizvodnju usjeva kakvi su šećerna trska, soja ili kukuruz uništavaju šume.

“Trenutačno predajemo velike količine zemlje za proizvodnju goriva koje će sagorjeti u našim automobilima”, poručio je Maik Marahrens koji se bavi biogorivima u T&E.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari