Strani radnici uglavnom zadovoljni životom u Hrvatskoj

Prvo ispitivanje Instituta za istraživanje migracija pokazalo je da je većina stranih radnika iz Azije zadovoljna životom i radom u Hrvatskoj, da ih 90 posto financijski pomaže obitelji u državama iz kojih su doselili te između ostalog, da ih najviše, gotovo 33 posto, planira ostati u Hrvatskoj do pet godina, a svega 19,5 posto za stalno.

Institut za istraživanje migracija proveo je anketno ispitivanje u razdoblju od 23. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025. godine, obuhvativši 400 stranih radnika podrijetlom iz Azije i Afrike, s ciljem stjecanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj. Najveći broj anketiranih sudionika dolazi s Filipina, njih 38 posto, iz Nepala je 26 posto, Indije 20 posto, iz Egipta je šest posto i iz Bangladeša pet posto. Ostali anketirani sudionici dolaze iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande.

“Ovo je inicijalno istraživanje koje nam je dalo prve uvide i iskustva u istraživanju populacije stranih radnika iz Azije i Afrike. U budućnosti ćemo svakako provoditi i sveobuhvatnija istraživanja ovog tipa koja će doprinijeti kvalitetnijem donošenju smjernica za uspješnu integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo”, istaknula je ravnateljica Instituta, Marina Perić Kaselj.

Većina anketiranih stranih radnika radi u prijevozu, njih 22 posto, u ugostiteljstvu ih je 19 posto, u graditeljstvu 17 posto i u industriji ih je 13 posto. Što se tiče poznavanja hrvatskog jezika, 53 posto stranih radnika izjavilo je da ne govori hrvatski jezik, ali razumije osnovne riječi. Njih 21 posto izjavilo je da govori hrvatski na osnovnoj razini, 18 posto da uopće ne govore hrvatski, dok osam posto smatra da govori hrvatski tečno, naveli su iz Instituta.

Što se tiče obrazovanja, 50 posto ispitanika izjavilo je da imaju završenu srednju školu, 35 posto da su završili preddiplomski studij, a šest posto da imaju samo osnovnu školu. Nadalje, oko 36 posto ispitanika izjavilo je da pripadaju Rimokatoličkoj crkvi, tri posto su se izjasnili kao hinduisti, a oko 15 posto kao pripadnici sunitskog islama. Ostali su naveli pripadnost drugim religijama kao što su različite inačice budizma, islama, judaizma, kiranta, sikhizma, ili su izjavili da nisu religiozni.

Čak 78,5 posto stranih radnika u Hrvatskoj radi u punom radnom vremenu, prenosi Hina. Nadalje, 55 posto stranih radnika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku, dok je oko 28 posto neodlučno po tom pitanju, 10 posto ispitanika izjavilo je da neće preseliti obitelj, a pet posto je navelo kako nemaju obitelj. Oko 23,5 posto stranih radnika želi ostati u Hrvatskoj između šest i 10 godina, 20,5 posto planira ostati do mirovine, a 19,5 posto izjavilo je da želi ostati u Hrvatskoj do kraja života.

Što se tiče zadovoljstva životom, 40 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim životom, a oko 26,5 posto izjavilo je kako uopće nisu zadovoljni svojim životom. Dodatnih 27 posto nije ni zadovoljno ni nezadovoljno životom, dok se šest posto nije željelo izjasniti. Što se tiče životnog standarda, 43,5 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni, dok je oko 24 posto navelo da uopće nisu zadovoljni. Ostali su izjavili da nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni svojim trenutačnim životnim standardom.

Gotovo polovina, njih 49,3 posto, ispitanika izjavila je da su vrlo zadovoljni svojim osjećajem sigurnosti, dok je dva posto vrlo nezadovoljno. Što se tiče promjene u kvaliteti života, 34,5 posto stranih radnika smatra da im se kvaliteta života nakon dolaska u Hrvatsku značajno poboljšala, Oko 46,25 posto smatra da im se kvaliteta života malo poboljšala, 11 posto da je ista kao i prije, dok 8,25 posto smatra da im se kvaliteta života pogoršala, bilo malo ili značajno.

Većina, odnosno 87,5 posto stranih radnika smatra da imaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati, dok 12,5 posto smatra da nemaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati. Kada je riječ o migrantskom životu, 22 posto stranih radnika smatra da je njihov migrantski život blizu idealnom, no isto tako i gotovo jednak broj, 20 posto, smatra da njihov migrantski život nije niti blizu idealnom.

Oko 33,5 posto stranih radnika u Hrvatskoj izjavilo je da su uvjeti njihovog migrantskog života odlični, dok je 23 posto izjavilo da su uvjeti njihovog migrantskog života izrazito loši. Sukladno tome, 38 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim migrantskim životom, dok je 21 posto vrlo nezadovoljno, pokazuje istraživanje. Oko 61 posto stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, dok njih 33 posto svoje zdravstveno stanje ocjenjuje dobrim. Samo pet posto stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje jako lošim ili lošim.

Nadalje, 62 posto stranih radnika svoje psihičko zdravlje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, oko 31 posto ocjenjuje ga dobrim, dok se oko sedam posto osjeća psihički jako loše ili loše. Oko 60 posto stranih radnika izjavilo je da su u posljednja četiri tjedna imali neki oblik bolova, od vrlo blagih do snažnih. Oko 40 posto stranih radnika nije imalo nikakve bolove u posljednja četiri tjedna.

“Rezultati istraživanja pokazuju da je relativno veći broj stranih radnika iz Azije uglavnom zadovoljan životom i radom u Hrvatskoj. Jasno je da postoji i znatan broj stranih radnika koji iskazuju određeno nezadovoljstvo svojom trenutačnom pozicijom u hrvatskom društvu, ali, općenito govoreći, trenutačna se situacija može ocijeniti pozitivnom. Novi Zakon o strancima i druge aktivnosti poduzete u posljednje vrijeme zasigurno će dodatno učvrstiti položaj stranih radnika u Hrvatskoj te ćemo s vremenom vjerojatno u većoj mjeri privlačiti visokokvalificiranu radnu snagu”, istaknuo je voditelj istraživanja Ivan Balabanić.

Dodaje da je Ministarstvo demografije i useljeništva RH naglasilo kako će, osim rada na povećanju stope nataliteta, smanjenju iseljavanja i povratku hrvatske dijaspore, aktivno raditi i na integraciji stranih radnika u hrvatsko društvo.