Vlada je donijela odluku o osnivanju Povjerenstva za provjeru stranih ulaganja, a njegovo je osnivanje predviđeno Zakonom o provjeri stranih ulaganja, koji je stupio na snagu u prosincu prošle godine. Provjera ulaganja odnosi se na investitore koji dolaze iz zemalja izvan Europske unije, a neformalno se pritom najviše misli na ruska i kineska ulaganja.
Podsjetimo, posljednjih se dana velika bura u javnosti digla protiv izgradnje tvornice pilića u Sisku, čiji je vlasnik Ukrajinac, a protiv tvornice za preradu litija pobunio se i sam gradonačelnik Gospića. Pitanje je koji će projekti, a koji ne, ići na dodatnu provjeru u Ministarstvo financija, s obzirom na to da je zakon obuhvatio gotovo sva područja gospodarstva, od hrane do energetike, pa čak i medije.
Donošenjem tog Zakona ispunjen je jedan od kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u. Uz to, sve europske zemlje nastoje zaštititi svoje strateške industrije od investitora iz trećih zemalja, te se uvođenjem ovakvih pravila nastoji očuvati europska industrija.
Sastav spomenutog Povjerenstva trebao znati već za petnaestak dana, nije još jasno kako će se provjera u praksi provoditi, jer nisu doneseni provedbeni pravilnici.
Odvjetnik Josip Perkušić za Financije.hr objasnio je tko će obuhvaćen provjerom. Perkušić ističe da se to odnosi na obveznike koji upravljaju kritičnom infrastrukturom ili resursima u području energetike i industrijske proizvodnje, prometa i transporta, zdravstva i farmaceutsko-kemijske industrije, vodnog gospodarstva i komunalne infrastrukture, digitalne infrastrukture i informacijsko-komunikacijske tehnologije, poljoprivrede i prehrambene industrije, znanosti i naprednih tehnologija, obrane i sigurnosti, medija i izbornog sustava te financijskog sektora.
“Prema tome, obveza provjere stranih ulaganja, koju Zakon nalaže, nije primjenjiva na sva strana ulaganja, već na ona koja se tiču strateški važnih sektora gospodarstva. Ključno je da se ne promatra samo formalno vlasništvo, već i stvarna kontrola, uključujući pravo odlučivanja, upravljanja ili presudan utjecaj na poslovanje društva”, ističe odvjetnik Perkušić.
To je prvi put da se u hrvatskom zakonodavstvu definira pojam provjere stranog ulaganja, u odnosu na koga se provjera provodi, kao i sam postupak provjere. Cilj je, ističu iz Ministarstva financija, uspostava sustava kako bi se, zaštitila nacionalna sigurnosti i javni poredak Republike Hrvatske i Europske unije.
Odvjetnik Perkušić pojašnjava kako će u praksi izgledati provedba spomenutog Zakona. Zahtjev za odobrenje, ističe, morat će se podnijeti prije upisa promjene u sudski registar, prije sklapanja koncesijskih ili srodnih ugovora te prije stjecanja dionica ili udjela.
“Neprijavljeno ulaganje predstavlja ozbiljnu povredu zakona i može dovesti do naknadne kontrole, poništenja odobrenja i obveze prodaje udjela”, upozorava odvjetnik. Dodaje da je Zakon stupio na snagu prije tri mjeseca, no nisu doneseni svi provedbeni akti, pa su statusne promjene na sudskim registrima trgovačkih sudova, čiji su podnositelji potencijalni obveznici ovog Zakona, u ovom trenutku zaustavljene.
Dodaje i da će se postupak osnivanja trgovačkog društva ili druge statusne promjene zasigurno odužiti, obzirom da je to dodatni predkorak koji svaki investitor izvan Unije ili europskog gospodarskog područja mora proći.
Pročitajte još:
“Ovisno o brzini rada novoosnovanih tijela mogao bi potrajati i do nekoliko mjeseci za pojedini zahtjev, što će zasigurno određene investitore potaknuti da odustanu od ulaganja u Republiku Hrvatsku. Za strane investitore poruka je jasna, Hrvatska ostaje otvorena za ulaganja, ali regulatorna usklađenost postaje ključni dio investicijske strategije,” zaključuje odvjetnik Josip Perkušić.
Uza sve to, Ministarstvo financija navodi i to da će pristup procjene rizika negativnog utjecaja stranog ulaganja na nacionalnu sigurnost i javni poredak provoditi i retroaktivno, točnije provjeravat će sve one koji su osnovali kompanije u Hrvatskoj prije stupanja Zakona na snagu.
Glavni kriterij bit će procjena negativnog utjecaja na nacionalnu sigurnost i javni poredak, neovisno kada su se ona dogodila. Također Zakon propisuje da se postupak provjere stranog ulaganja u takve obveznike mora provesti u roku od tri godine od dana stupanja na snagu Zakona. Ne zna se još ni kako će se gledati na investitore koji imaju dvojna državljanstva.
