Strah od ulaganja i dalje koči građane – fondovi rastu, ali potencijal u Hrvatskoj ostaje neiskorišten

Iako tržišta kapitala posljednjih godina pokazuju otpornost, a investicijski fondovi bilježe stabilan rast, u Hrvatskoj i dalje postoji velik prostor za jače uključivanje građana u ulaganja. Poruka je to s konferencije za medije Raiffeisen Capital Managementa, gdje je naglašeno kako domaći ulagači i dalje pokazuju izraženu sklonost oprezu – često na vlastitu štetu.

Ova međunarodna kompanija za upravljanje imovinom, sa sjedištem u Beču, od kraja 2025. aktivna je i na hrvatskom tržištu putem vlastite podružnice. Ukupna imovina pod upravljanjem dosegnula je 46,7 milijardi eura, što predstavlja rast od 6,1 posto u odnosu na godinu ranije, dok su tržišta srednje i istočne Europe zabilježila posebno snažne rezultate.

Kako je istaknuo glavni izvršni direktor Hannes Cizek, investicijski fokus bio je na sektorima koji dugoročno nose rast – infrastrukturi, tehnologiji i umjetnoj inteligenciji, obnovljivim izvorima energije te strategijama usmjerenima na dividende i stabilne prihode. Unatoč geopolitičkim napetostima, poput aktualnih događanja na Bliskom istoku, tržišta su zasad pokazala iznenađujuću otpornost.

Na razini Raiffeisen grupacije, ukupna imovina pod upravljanjem narasla je na 68 milijardi eura, pri čemu Hrvatska sudjeluje s oko osam milijardi eura. No, upravo tu se otvara ključni problem – domaće tržište i dalje zaostaje za usporedivim zemljama poput Češke i Slovačke.

“Potencijal postoji, ali ga ne koristimo dovoljno”, poručuju iz kompanije, upozoravajući kako je među građanima i dalje prisutan snažan oprez prema ulaganjima, osobito onima koji uključuju tržište kapitala.

Direktorica za Hrvatsku Vesna Tomljenović istaknula je kako problem nije nužno u razini financijske pismenosti, nego u ponašanju. Građani, kaže, i dalje najčešće biraju nekretnine ili jednostavno drže novac na računima, gdje on praktički ne ostvaruje nikakav prinos.

“Mnogi ulaganje u dionice poistovjećuju s kockanjem i ne razlikuju špekulaciju od dugoročnog ulaganja. Istodobno, nisu dovoljno svjesni da inflacija svake godine smanjuje vrijednost njihove štednje”, upozorila je.

Dodatan paradoks je što velik broj građana ne koristi ni porezne pogodnosti koje postoje. Naime, ulaganja u dionice i fondove u Hrvatskoj oslobođena su poreza ako se drže dulje od dvije godine, što ih čini konkurentnijima od brojnih drugih oblika štednje.

Unatoč tome, investicijske odluke često se i dalje donose po inerciji ili na temelju zastarjelih obrazaca.

“Ljudi i dalje ulažu u ono u čemu je netko imao uspjeha prije deset godina, najčešće u nekretnine, bez uzimanja u obzir troškova i promjena na tržištu”, dodala je Tomljenović.

S druge strane, globalni investicijski trendovi jasno upućuju na potrebu diverzifikacije i prilagodbe novim okolnostima. Kako je istaknuo Hannes Cizek, ulagače u narednom razdoblju očekuju i rizici – od mogućeg ponovnog jačanja inflacije do pregrijanosti sektora umjetne inteligencije.

“Visoke valuacije, posebno u AI sektoru, nose i potencijal razočaranja. Zato su diverzifikacija i pažljivo upravljanje portfeljem važniji nego ikad”, naglasio je.

U takvom okruženju sve veću ulogu imaju i infrastrukturna ulaganja, koja, prema riječima Stefana Grunwalda iz Raiffeisena, postaju ključ stabilnosti i dugoročnog razvoja. Globalne potrebe za ulaganjima u infrastrukturu rastu, dok financijski jaz, prema procjenama, do 2040. može dosegnuti čak 15.000 milijardi dolara.

Zaključno, poruka s konferencije je jasna: kapital u Hrvatskoj postoji, ali ga građani ne koriste na način koji bi im dugoročno osigurao rast vrijednosti. Dok novac stoji na računima ili u nekretninama, tržišta nude prilike – no za njih je potrebno više povjerenja, znanja i spremnosti na promjenu ustaljenih navika.