U Europskoj uniji, u 2024. godini 6,4 posto građana suočilo se s teškom materijalnom i socijalnom deprivacijom, odnosno prisilnim nedostatkom nužnih i poželjnih dobara za vođenje odgovarajućeg života. Pokazatelj razlikuje pojedince koji si ne mogu priuštiti određeno dobro, uslugu ili društvene aktivnosti. Definira se kao udio stanovništva koji doživljava prisilni nedostatak najmanje sedam od 13 dobara deprivacije od čega se šest odnosi na pojedinca a sedam na kućanstvo.
No, pokazatelji za 2024. godinu su neznatno bolji u odnosu na 2023. godinu, kada je taj postotak iznosio 6,8 posto, objavio je europski ured za statistiku, Eurostat.
Mladi, mlađi od 18 godina bili su najviše pogođeni teškom materijalnom i socijalnom deprivacijom i to 7,9 posto njih, zatim oni u dobi od 18 do 64 godine 6,4 te oni u dobi od 65 i više godina 5,1 posto.
Žene su imale veće stope teške materijalne i socijalne deprivacije od muškaraca – 6,6 u usporedbi sa 6,2 posto. Ovaj obrazac viših stopa za žene bio je dosljedan u svim promatranim dobnim skupinama, osim za one mlađe od 18 godina.
Među zemljama EU, navodi Eurostat, najveći udio ljudi koji su se suočili s teškom materijalnom i socijalnom deprivacijom zabilježen je u Rumunjskoj (17,2 posto), zatim u Bugarskoj (16,6 posto) i Grčkoj (14 posto).
Nasuprot tome, najniže stope zabilježene su u Sloveniji (1,8 posto), Hrvatskoj (dva posto) i Poljskoj (2,3 posto).
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za drugo tromjesečje 2025. godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila je 1.445 eura. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, to predstavlja nominalni porast od 9,4 posto.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u drugom tromjesečju 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. porasla je u svim županijama. Najviše je porasla u Koprivničko-križevačkoj županiji, za 11 posto, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji, za 7,9 posto.
„Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u drugom tromjesečju 2025. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1.660 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1.276 eura“, pokazuju podaci DZS-a.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u drugom tromjesečju 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. porasla je u svim županijama. Najviše je porasla u Koprivničko-križevačkoj županiji, za 12,2 posto, a najmanje u Gradu Zagrebu, za 7,8 posto.
Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u drugom tromjesečju 2025. bila je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 2.399 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1.715 eura.
Medijalna neto plaća za lipanj 2025. iznosila je 1.233 eura, što je u odnosu na svibanj 2025. niže za 0,2 posto, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 11,5 posto.
Medijalna bruto plaća za lipanj 2025. iznosila je 1.683 eura, što je u odnosu na svibanj 2025. niže za 0,2 posto, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 12,3 posto
To ipak znači da više od 50 posto zaposlenih zarađuje manje od ovog iznosa.
Pročitajte još:
Prema Eurostatu, popis stavki koje ulaze u stopu teške materijalne i socijalne deprivacije su, na razini kućanstva, sposobnost suočavanja s neočekivanim troškovima, mogućnost plaćanja jednog tjedna godišnjeg odmora izvan doma, sposobnost suočavanja s dugovanjima u plaćanju (za hipoteku ili najamninu, račune za komunalije, rate otplate kredita ili druge kredite), mogućnost obroka s mesom, piletinom, ribom ili vegetarijanskim ekvivalentom svaki drugi dan, sposobnost održavanja doma odgovarajuće topline, pristup automobilu/kombiju za osobnu upotrebu te zamjena istrošenog namještaja.
Popis stavki na individualnoj razini su imati internetsku vezu, zamjena istrošene odjeće novom, imati dva para pravilno pristajućih cipela, trošenje male količine novca svaki tjedan na sebe, redovito obavljanje slobodnih aktivnosti te okupljanje s prijateljima/obitelji na piću/večeri barem jednom mjesečno.
