Između 2004. godine, kada je nastupio prvi val proširenja Europske unije (EU) prema istoku Europe, i 2024. godine realni dohodak kućanstava po glavi stanovnika u EU porastao je za 22 posto, otkrivaju podaci Eurostata.
U tih 20 godina bilo je uspona i padova. Naime, od 2004. do 2008. godine taj je dohodak rastao da bi onda stagnirao između 2008. i 2011. uslijed globalne financijske krize. U 2012. i 2013. došlo je do pada, a onda opet do stabilnog rasta u idućih sedam godina do pandemije. U 2020. je pandemija izazvala pad nakon čega je u 2021. već zabilježen oporavak da bi u iduće dvije godine rast bio usporen. Konačno, podaci za 2024. pokazuju ubrzanje rasta.
Rumunjska je imala najveći rast realnog dohotka kućanstava po glavi stanovnika u tom razdoblju od 20 godina, i to za čak 134 posto. Druga je Litva s 95 posto, a onda slijede Poljska s 91 posto i Malta s 90 posto. Najniži rast imale su Španjolska od 11 posto, Austrija od 14 posto, Belgija od 15 posto te Luksemburg s brojkom od 17 posto.
Dvije zemlje, Grčka i Italija, imale su pad dohotka kućanstava po glavi stanovnika. U Grčkoj je to bilo pet posto, a u Italiji četiri posto. Hrvatska je došla do 55 posto rasta, a brojka za Sloveniju je 40 posto.
U 2024. godini u osam zemalja EU-a prosječna razina prilagođenog bruto raspoloživog dohotka kućanstava po glavi stanovnika bila je više od 20 posto ispod europskog prosjeka. To je bio slučaj u Latviji, Grčkoj, Estoniji, Slovačkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Hrvatskoj. Najniža brojka je u Latviji, odnosno 32,9 posto ispod prosjeka EU-a. U Hrvatskoj je 25,8 posto niža.
U eurozoni je brojka 4,9 posto iznad prosjeka cijelog EU-a. Na vrhu je Luksemburg koji je dosegnuo razinu od 40 posto iznad EU prosjeka. Iznad tog prosjeka je sedam zemalja, a to su još Njemačka, Austrija, Nizozemska, Belgija, Francuska i Finska. Brojke su prilagođene za standard kupovne moći (PPS).
U zadnjih deset godina od četiri velika europska gospodarstva jedino je Španjolska u tom smislu zabilježila rast, ali umjeren. Italija je, štoviše, postupno pala malo ispod prosjeka.
Zanimljivo je pogledati i kako stvari stoje sa bruto stopom štednje kućanstava. U prošloj godini ona je na razini EU-a iznosila 14,5 posto raspoloživog dohotka, a u eurozoni 15,2 posto. U Njemačkoj je bila 20 posto, a na vrhu je još Češka s 19,9 posto te Malta s 18,8 posto. Iznad 18 posto su još Mađarska i Švedska. Najnižu pozitivnu stopu ima Latvija, i to 4,9 posto.
U Hrvatskoj je devet posto i osam zemalja u EU je gore od Hrvatske pri čemu treba napomenuti da je u Rumunjskoj i Grčkoj stopa negativna.
U Rumunjskoj je -0,9 posto, a u Grčkoj -2,5 posto. To znači da u tim zemljama kućanstva nisu akumulirala štednju, već su trošila više od dohotka što su onda morali financirati ranije akumuliranom štednjom ili posuđivanjem.
U Sloveniji je stopa štednje kućanstava bila 13,3 posto. Francuska je na stopi od 17,9 posto, Španjolska na 12,7 posto te Italija na 12 posto. U cijeloj EU stopa u 2014. godini bila je na 11,6 posto.
Eurostat je obradio i investicije kućanstava pri čemu je glavna komponenta renoviranje ili kupnja stambenog prostora. Kupovina trajnih dobara poput automobila je kategorizirana kao konačna potrošnja, a isključene su i financijske investicije. U investicije su uključena ulaganja malih obiteljskih poslova ili takozvanih ‘freelance’ radnika.
Pročitajte još:
Dakle, u tom kontekstu kućanstva u EU su u prošloj godini investirala 8,7 posto svog raspoloživog dohotka, a za eurozonu je brojka devet posto. Na vrhu je tu Cipar s 15 posto udjela investicija ispred Nizozemske s 12,3 posto.
Brojka za Hrvatsku je 9,07 posto, dakle praktično jednaka kao i u čitavoj eurozoni. Slovenija je na 6,8 posto. Njemačka je tek blago bolja od Hrvatske s 9,13 posto.
U zadnjem desetljeću je prosječna brojka za EU lagano pala s 10,1 posto u 2014.
