Stopa štednje kućanstava u eurozoni pada, vrhunac zabilježen još 2020. godine

Image by Nattanan Kanchanaprat from Pixabay

Stopa štednje kućanstava u eurozoni smanjila se u posljednjem tromjesečju prošle godine na 14,4 posto naspram 14,8 posto iz prethodnog kvartala što se objašnjava bržim povećanjem potrošnje no bruto raspoloživog dohotka.

Naime, potrošnja je kvartalno porasla 1,2 posto, a bruto raspoloživi dohodak 0,8 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Stopa štednje kućanstava bila je na vrhuncu u drugom tromjesečju 2020. godine kada je dosegla 25,1 posto.

Istodobno, stopa investiranja kućanstava je blago porasla na 8,8 posto s 8,7 posto s obzirom da su bruto ulaganja u fiksni kapital rasla brže od raspoloživog dohotka.

Stopa rasta ulaganja u fiksni kapital iznosila je 1,8 posto, a već rekosmo da je bruto raspoloživi dohodak povećan 0,8 posto.

Eurostat
Kretanje stope štednje kućanstava u eurozoni,
Izvor: Eurostat

Bruto ušteda kućanstava je dio raspoloživog dohotka koji ne završi u potrošnji.

Investicije kućanstava najčešće se odnose na kupnju ili renoviranje stambenih objekata. Stopa tih investicija je bila na vrhuncu u drugom tromjesečju 2022. iznosivši 10,2 posto.

Što se financijskog stanja poslovnog sektora tiče, u posljednjem tromjesečju lani udio profita nefinancijskih tvrtki u eurozoni ostao je nepromijenjen na 39,5 posto što se objašnjava time da su kompenzacije zaposlenicima, odnosno troškovi za plaće i socijalne doprinose, rasle jednako kao bruto dodana vrijednost. Stopa rasta u oba slučaja bila je 0,8 posto.

Profitni udio nefinancijskih tvrtki mjeri dodanu vrijednost stvorenu tijekom proizvodnje kojom se isplaćuje uloženi kapital, a ne rad. To obično ima oblik kamata, dividendi ili kapitalnih dobitaka, odnosno riječ je o povratu za vlasnike ili investitore na kapital uložen u poslovanje.

Stopa poslovnih investicija je u posljednja tri mjeseca prošle godine došla na najnižu razinu od trećeg kvartala 2015.

Kvartalno je smanjenje na 21,9 posto s 21,4 posto.

Razlog je što je bruto dodana vrijednost povećana za 0,8 posto, a bruto investicije u fiksni kapital su kvartalno pale za 1,7 posto. Drugim riječima, u odnos se stavljaju investicije nefinancijskih tvrtki u fiksnu imovinu kao što su zgrade ili strojevi i stvorena dodana vrijednost.

Najviše razine stopa poslovnih investicija u eurozoni zabilježene su u drugom kvartalu 2017. i 2019. godine,, zadnjem kvartalu 2019. godine te prvom kvartalu 2020. godine, odnosno uoči pandemije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari