Stopa rasta broja automobila u zadnjih pet godina u Hrvatskoj među najvišima u EU

U 2024. godini broj registriranih osobnih automobila u Europskoj uniji (EU) došao je na gotovo 260 milijuna, a Hrvatska je u pet godina, od 2019., imala jednu od najvećih stopa rasta u broju osobnih vozila.

Istodobno, u protekloj godini Hrvatska je bila na samom začelju EU-a kad je riječ o tržišnom udjelu električnih automobila u ukupnom broju novoregistriranih osobnih vozila.

Na kraju prošle godine u EU je bilo 259.278.289 registriranih automobila što je rast od 5,9 posto naspram 2019. godine.

Najveći broj automobila imala je Njemačka, i to 49,34 milijuna. Pet godina ranije bilo ih je 47,72 milijuna.

Druga je Italija sa 41,34 milijuna osobnih vozila u usporedbi s 39,55 milijuna u 2019. godini. Treća Francuska imala je 39,52 milijuna registriranih automobila u odnosu na 38,42 milijuna iz 2019.

Vidljivo je da je u tih pet godina među te tri vodeće zemlje brojčano najmanje rasla količina automobila s francuskim registarskim oznakama. Također je razvidno da se u te tri zemlje nalazi oko 45 posto svih automobila registriranih u EU-u.

No, ako se gledaju postoci, tada je najviše rastao broj automobila u Rumunjskoj, i to čak za 22 posto došavši do brojke od 8,45 milijuna. Drugo mjesto po stopi rasta dijele Litva i Hrvatska, po 15 posto. U Litvi je na kraju 2024. bilo 1,73 milijuna osobnih vozila, a u Hrvatskoj 1,99 milijuna. Pet godina ranije, Hrvatska je imala 1,72 milijuna registriranih osobnih vozila.

Dalje po stopi rasta slijede Slovačka, Cipar, Irska, Češka, Mađarska, Portugal, Grčka i Bugarska u rasponu od 10 do 14 posto.

Te se brojke mogu pretvoriti u takozvanu stopu motoriziranosti, odnosno broj osobnih vozila na tisuću stanovnika.

Na toj ljestvici prva je Italija sa 701 automobilom na tisuću stanovnika iza koje dolazi Luksemburg s brojkom 670 te Finska sa 666.

Prosjek u EU je 576 automobila na tisuću stanovnika.

Hrvatska s brojkom 513 ima više automobila na tisuću stanovnika od Slovačke, Bugarske, Danske, Švedske, Irske, Mađarske, Rumunjske i Latvije.

U Latviji je brojka 424, a u Sloveniji 587.

Njemačka, recimo, ima 590 automobila na tisuću stanovnika, a Francuska 576.

Zanimljiva je i struktura starosti osobnih vozila po zemljama članicama.

Najveći udio onih mlađih od dvije godine imao je Luksemburg, a bilo ih je 20,2 posto. U Njemačkoj ih je bilo 15 posto te u Švedskoj i Belgiji 13,7 posto uz napomenu da je podatak za Belgiju iz 2023. godine.

U Hrvatskoj je brojka automobila mlađih od dvije godine iznosila 151.894, što znači da ih je bilo oko 7,5 posto.

Zemlje koje su imale najviše osobnih vozila starih 20 ili više godina bile su Estonija s udjelom od 36,3 posto, Rumunjska s 36 posto i Finska s 34,2 posto.

Hrvatska je u toj kategoriji imala 363.375 vozila ili otprilike 18 posto.

Najviše ih je u Hrvatskoj spadalo u kategoriju starosti između 10 i 20 godina, a brojka je bila 876.774. ili oko 44 posto.

U prošloj godini Hrvatska je bila najgora u EU u udjelu baterijskih električnih automobila u novoregistriranim osobnim vozilima.

U cijeloj EU registrirano ih je 1,45 milijuna od ukupno 10,72 milijuna novih automobila. To je pad u prodaji električnih automobila za oko 100 tisuća na godišnjoj razini, a udio je pao sa 14,6 posto u 2023. na 13,6 posto u 2024.

Najveći udio takvih automobila u ukupnoj prodaji imala je Danska, čak 51,3 posto, a nakon toga Malta 37,7 posto i Švedska 34,9 posto.

U Hrvatskoj je to bilo tek 1,8 posto, u Slovačkoj 2,4 posto te u Poljskoj tri posto.

Od travnja ove godine Auto Hrvatska je postala ovlašteni distributer BYD automobila, pa će biti zanimljivo vidjeti mijenja li se što s interesom za električna vozila premda BYD nudi i plug-in hibride koji su zbog još nedovoljne infrastrukture za punu elektromobilnost za Hrvate vrlo vjerojatno zanimljivija opcija.

Od dosad prisutnih kineskih proizvođača u Hrvatskoj ističe se MG, a podaci o prodaji upravo potvrđuju da je iznimno mali interes za čisto električne automobile te da puno bolje prolaze hibridi.

Iz MG-ja su protekloga mjeseca za Financije.hr potvrdili da je to tako. Tradicionalno se, naime, smatra da baterijska električna vozila slabo prolaze u Hrvatskoj zbog još uvijek nedovoljno razvijene mreže punionica, što dokazuje i njihov doista skroman udio u prodaji te tvrtke od tek 1,1 posto.

Od kineskih brendova u Hrvatskoj još se mogu izdvojiti Geely, Seres i Dongfengov Forthing.