Predsjednik SAD-a Donald Trump u nedjelju je nagovijestio mogućnost promjene režima u Iranu, dovodeći u pitanje budućnost iranske vladajuće teokracije. Trumpov napad na Iran putem društvenih mreža uslijedio je nakon što je naredio iznenadni napad na tri iranska nuklearna postrojenja, čime je povećan rizik od šireg rata na Bliskom istoku, unatoč upozorenjima njegove MAGA baze, kao i saveznika i protivnika iz inozemstva.
“Nije politički korektno upotrebljavati izraz ‘promjena režima’, ali ako trenutačni iranski režim nije u stanju UČINITI IRAN PONOVNO VELIKIM, zašto ne bi došlo do promjene režima???” napisao je Trump na društvenim mrežama. “MIGA!!!” (“Make Iran Great Again” – Učinimo Iran ponovno velikim)
Njegove su izjave djelomično proturječile ranijem pozivu Iranu na pregovore i smanjenje napetosti u sukobu između Izraela i Irana, piše Reuters.
Trumpove riječi predstavljaju i svojevrsno povlačenje u odnosu na izjave ministra obrane Petea Hegsetha, koji je na nedjeljnoj konferenciji za novinare opisao zračne napade. “Ova misija nije i neće biti vezana uz promjenu režima”, rekao je Hegseth.
Govoreći u nedjelju za Fox News, američki državni tajnik Marco Rubio upozorio je da bi svaki iranski napad na SAD ili ubrzani razvoj nuklearnog oružja “doveo režim u Teheranu u opasnost”.
Rubio je pojasnio kako je administracija jasno dala do znanja da želi da Iran zaustavi razvoj nuklearnog naoružanja. No, izvan tog okvira, svijet se nalazi u krajnje neizvjesnom trenutku koji bi mogao odlučiti hoće li pojedini dijelovi planeta zapasti u rat ili pronaći način za očuvanje relativnog mira.
Zapovjednik Iranske revolucionarne garde Sardar Esmail Kowsari izjavio je za lokalne medije kako se razmatra zatvaranje Hormuškog tjesnaca te da će “Iran donijeti najbolju moguću odluku s punom odlučnošću”.
“Naše su ruke odriješene kada je riječ o kažnjavanju neprijatelja, a vojni odgovor bio je samo dio naše ukupne reakcije”, dodao je Kowsari, koji je i član parlamenta.
Iranski projektili kratkog i srednjeg dometa mogli bi ciljati naftnu infrastrukturu, cjevovode u Tjesnacu ili čak komercijalna plovila, dok bi rakete zemlja-zemlja mogle gađati tankere ili luke duž Perzijskog zaljeva. Zračni napadi zrakoplovima i dronovima mogli bi onesposobiti navigacijske i radarske sustave u ključnim brodskim lukama regije.
Besposadni dronovi, poput iranskih modela Shahed, potencijalno bi se mogli koristiti za napade na određene brodske rute ili infrastrukturu u Tjesnacu. Iran bi također mogao pokušati rasporediti ratne brodove kako bi fizički blokirao pristup Tjesnacu. Još 2012. Iran je izveo kibernetički napad na saudijsku naftnu industriju, čime je pokazao svoje rastuće sposobnosti u tom području.
Hormuški tjesnac jedan je od strateški najvažnijih prolaza na svijetu, a svaka blokada od strane Irana predstavljala bi ozbiljan rizik za Europu.
Blokada Tjesnaca bila bi jedan od četiri moguća odgovora Irana na sukob, uključujući i terorističke napade na europskom kontinentu, upozorio je stručnjak za sigurnost Claude Moniquet u razgovoru za Euronews.
“To bi bila katastrofa za Europu”, rekao je bivši francuski obavještajac.
Prijetnje energetskoj sigurnosti
Oko 20 posto svjetske nafte i značajan udio prirodnog plina prolazi kroz Hormuški tjesnac. Europa uvozi naftu i ukapljeni prirodni plin (LNG) iz zaljevskih država poput Saudijske Arabije, Katara i UAE-a, a velik dio toga prevozi se upravo tim putem. Ako Iran blokira Tjesnac, cijene nafte na svjetskom tržištu bi naglo porasle, a Europa bi se mogla suočiti s nestašicama energije, posebno zemlje koje ovise o gorivu s Bliskog istoka.
Pročitajte još:
Ekonomski šok
Nagao rast cijena nafte doveo bi do povećanja inflacije i troškova energije, što bi poremetilo industriju diljem Europe. Osobito ranjivi bili bi proizvodni, transportni i poljoprivredni sektor. Moguće su i burne reakcije na europskim burzama te povećana tržišna nestabilnost.
Sigurnosna i vojna eskalacija
Blokada bi mogla izazvati vojne sukobe u koje bi bile uključene SAD, mornarice zemalja EU-a i države Perzijskog zaljeva, s rizikom od širenja rata u regiji. Europa bi se u sukob mogla uvući putem NATO obveza ili kroz savezništva, osobito s državama poput Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva koje imaju mornaričku prisutnost u regiji.
Poremećaji u pomorskom prometu i trgovini
Osim nafte, Tjesnac je ključna ruta za globalnu trgovinu. Njegova blokada mogla bi izazvati kašnjenja u uvozu sirovina, elektronike i potrošačke robe u Europu, što bi poremetilo opskrbne lance. Premije osiguranja za brodove bi porasle, što bi povećalo troškove za europske tvrtke i potrošače.
