Trgovci u Hrvatskoj od 15. svibnja imaju nove obveze: morat će svakodnevno objavljivati digitalne cjenike svojih proizvoda na mrežnim stranicama, ali i jasno isticati takozvanu dodatnu cijenu – onu koja je vrijedila na dan 2. svibnja 2025. godine.
Ova se obveza odnosi na sve trgovce registrirane za maloprodaju na području Republike Hrvatske, uključujući i prodaju putem interneta ili na tržnicama – osim ako je riječ o OPG-ovima koji prodaju vlastite proizvode.
Riječ je o mjeri izravne kontrole cijena kojom Vlada RH želi ograničiti neopravdane skokove cijena osnovnih proizvoda i ojačati zaštitu potrošača.
„Kao mjera izravne kontrole cijena u trgovinama na malo, određuje se obveza objave važećih cjenika na mrežnim stranicama trgovca te obvezno isticanje dodatne cijene na prodajnom mjestu. Svrha donošenja ove odluke jeste omogućiti praćenje učinka promjene cijena osnovnih proizvoda, pravovremeno prepoznati poremećaje u tržišnoj opskrbi i ojačati zaštitu ekonomskih interesa naših građana“, izjavio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, na sjednici Vlade RH, prilikom donošenja ove odluke.
Kako je dodatno pojasnio, trgovci će morati omogućiti uporabu softverskih alata i automatiziranih programa za prikupljanje podataka o cijenama u stvarnom vremenu, čime se planira osigurati vjerodostojna i pravovremena analiza tržišnih kretanja.
„Ovom odlukom šaljemo jasnu poruku da želimo suzbiti neopravdan rast cijena osnovnih životnih namirnica, a trgovcima se omogućuje transparentniji odnos s kupcima“, istaknuo je ministar Šušnjar.
Što je sidrena cijena?
Sidrene cijene (na engleskom anchor prices) su cijene koje ljudi – bilo potrošači, trgovci ili ulagači – koriste kao referentnu točku pri donošenju odluka o cijenama, vrijednosti ili kupnji proizvoda/usluga.
Kako je definirana u Odluci i dodatnim tumačenjima Ministarstva gospodarstva RH, sidrena cijena, odnosi se na dodatnu maloprodajnu cijenu koju je trgovac primjenjivao na određeni proizvod iz kategorije FMCG proizvoda odnosno robe široke potrošnje, 2. svibnja 2025. godine. Ta cijena se ne odnosi na proizvode u akciji, već na redovnu najnižu cijenu primijenjenu u prethodnih 30 dana.
Obveza vrijedi za sljedeće kategorije proizvoda: hranu (primjerice tjestenina, meso, voće, povrće, dječja hrana), piće (voda, sokovi, alkoholna i energetska pića), kozmetiku (proizvodi za njegu i čišćenje tijela), sredstva za čišćenje (deterdženti, sredstva za posuđe i kamenac), toaletne potrepštine (toaletni papir, pelene, higijenski ulošci), proizvodi za kućanstvo (vrećice za smeće, kuhinjski ručnici, hrana za kućne ljubimce).
Za kupce, ova mjera znači jasniji uvid u stvarna poskupljenja, a za trgovce dodatnu odgovornost i potencijalno veći nadzor.
No, strategija sidrenih cijena ima i svojih dilema – primjerice, ako je neki proizvod označen cijenom od 6,99 eura a prethodna cijena mu je označena sa 7,99 eura, kupac ima osjeća da štedi, iako taj proizvod možda nikada nije prodavan po višoj cijeni.
Takve situacije bile su česte tijekom inflacijskih valova, kada su osnovne namirnice poskupjele, a razlike u cijenama između trgovina postale sve izraženije.
S druge strane, mijenjanje cijena u samim dućanima tražit će i dodatni angažman radnika koji će cijene usklađivati. Ni raniji modeli zaštite, kao što je primjerice transparentno objavljivanje cijena putem aplikacije „Kretanje cijena“, nisu dale željene rezultate. Sama aplikacija je prestala s radom u ljeto 2024. godine, nakon pola godine rada, jer je interes građana za nju bio izuzetno slab a podaci često tehnički neusklađeni s realnim stanjem na tržištu.
Podrška obrtnika ali uz apel
Odluku o sidrenim cijenama podržali su i iz Hrvatske obrtničke komore (HOK), no iznijeli su svoje dileme i uputili apel Ministarstvu gospodarstva RH s jasnim zahtjevima – izuzeće malih trgovina i mini marketa u vlasništvu obrtnika od obveze isticanja dodatne cijene ili prilagodbu Odluke donošenjem posebnog pravilnika koji će uvažiti tehničke, financijske i kadrovske mogućnosti obrtnika.
„Male trgovine potrebno je izuzeti iz ove obaveze. Naime, za velike trgovačke sustave ova je obveza izazov, ali rješiv, s obzirom na to da imaju vlastite IT odjele, marketinške timove, napredne POS sustave i digitalne platforme. S druge strane, mali obrtnici – vlasnici kvartovskih dućana, seoskih mini marketa ili specijaliziranih trgovina – rade sami, koriste opremu s ograničenim mogućnostima i alatima te ručno etiketiranje, a prostor im je često ograničen i teško je osigurati više oznaka cijena za svaki proizvod, kako bi svaka cijena bila propisno vidljiva. Razumijemo i podržavamo svrhu koju imaju mjere transparentnosti cijena – zaštitu potrošača i brigu o njima. Međutim, ako se provode bez uvažavanja stvarnosti malih trgovaca, mogu proizvesti negativan efekt: zatvaranje malih trgovina, gubitak lokalne opskrbe i smanjenje konkurentnosti tržišta. Zato apeliramo, uvažimo razliku između obrtnika i trgovačkih lanaca, sačuvajmo male trgovine kao temelj lokalne ekonomije i nerijetko u pojedinim sredinama jedine opskrbne punktove te pronađimo ravnotežu između zaštite potrošača i održivosti poslovanja“, naglašava predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Cilj sidrenih cijena je smanjiti arbitrarno formiranje cijena i pojačati povjerenje u tržište – što je, u vremenu visokih životnih troškova, važnije nego ikad, bez obzira na bojazni.
Pročitajte još:
Jer ovakva praksa isticanja dodatne cijene može djelovati i kao kontra-sidro, jer kupcima nudi konkretan podatak o tome koliko je cijena rasla u kratkom razdoblju. Time se ograničava prostor za manipulaciju percepcijom vrijednosti i otvara mogućnost informiranije kupnje.
Zato se očekuje će i ova mjera sidrenih cijena, poznatija i kao izraelski model kontrole cijena, omogućiti kvalitetnu usporedbu cijena kod raznih trgovaca jer bi trebala omogućiti relativno jednostavnu izradu aplikacija za usporedbu cijena, na korist potrošača.
