Peter Schmidt rođen je u Stuttgartu. Školovao se u Njemačkoj i SAD-u. Doktorirao je na temu računovodstva i poreza. Uz diplome u poduzetništvu i ekonomiji, ima i jednu glazbenu, u opernom pjevanju. U Hrvatsku je prvi put stigao ranih 90-ih kao mladi konzultant u Ministarstvu financija, a u sklopu projekta redizajniranja hrvatskog poreznog sustava, dok se ovamo trajno doselio 2008. godine.
Isprva je radio kao porezni savjetnik, a akademskoj karijeri vratio se 2011. kad je američki koledž otvorio svoja vrata u Zagrebu. Danas na RIT-u predaje više kolegija, ali i seminar o Bitcoinu kojim se posebno ponosi. O ovoj platnoj mreži razgovarali smo s profesorom koji je, inače, odnedavno i hrvatski državljanin.
Kad vas potpuni amater u ovom području pita što je Bitcoin, što odgovorite?
Rekao bih da je Bitcoin najsavršeniji oblik novca koji je ikad bio dostupan ljudskoj vrsti. To je snažna izjava koja počinje s pitanjem – što je zapravo novac? Uglavnom ne razmišljamo o tom fundamentalnom pitanju. Zašto i bismo u uvjetima u kojima nema alternative novcu. Novac nam je sredstvo za postizanje cilja transakcije i kao takav funkcionira sasvim dobro. Upravo to je ozbiljno pogrešna procjena! Iako nimalo očigledna. A da bismo prepoznali skrivene štetne učinke fiat novca odnosno našeg monetarnog sustava, bili to dolari, euri ili neka treća valuta, trebamo kopati puno dublje. Ono što ćemo otkriti jest da stvaranje ovog novca u proizvoljnim količinama za posljedicu ima rast cijena i dugove.
Anonimni tvorac Bitcoina rekao je da je prokleto teško objasniti Bitcoin, jer nema ničega s čime ga se može usporediti. Možemo li ga ipak u određenoj mjeri usporediti sa zlatom?
Bitcoin je računovodstveni unos u globalno dostupnoj, ali savršeno nepromjenjivoj, neispravljivoj glavnoj knjizi. To predstavlja veliku zavrzlamu za pridošlice – borba sa činjenicom da u Bitcoinu nema ničega fizičkog, pa poriču njegovu vrijednost. S druge strane, zlato im se čini kao utjelovljenje vrijednosti – moguće ga je dodirnuti i mjeriti, a uz to i izgleda lijepo. Prava istina je da je vrijednost subjektivna. Subjektivna je i ovisi o individualnoj procjeni. Poluprazna boca vode na mom radnom stolu nema vrijednost za one koji je vide. Ali za izgubljenog lutalicu u pustinji ona je sve. Na isti način možemo gledati i zlato. Ono nije ništa drugo do fizički alat za vođenje evidencije, a tu poziciju zahvaljuje svojim fenomenalnim fizičkim svojstvima. No, ono ne funkcionira najbolje kao novac. Preteško je za rukovanje. Slabo je djeljivo na male količine. Teško ga je provjeriti na licu mjesta, pa lako možete biti prevareni. Na nastavi ovo obično ilustriram anegdotom njemačkog tinejdžera koji je prije šest godina prodao zlatne poluge vrijedne 300 tisuća eura lokalnoj banci, da bi se tjednima kasnije pokazalo da je zlato bilo lažno. Kupio ga je na e-Bayu za nekoliko eura. No, banka je, na svoju sramotu, pala na ovu prijevaru. Na drugu stranu, Bitcoin je veoma djeljiv, može se prenijeti diljem svijeta u vrlo malo vremena, u malim ili ogromnim vrijednostima, uz zanemariv trošak. Pritom se njegova autentičnost automatski provjerava. I najbolje, ne može se cenzurirati niti zaustaviti, dok je vrlo lako zaustaviti prijenos zlata ili ga jednostavno ukrasti. Dakle, Bitcoin pobjeđuje u ovom natjecanju. Jedini aspekt koji je zlatu i Bitcoinu zajednički jest da su oboje imovina koja nema izdavača, za razliku od, na primjer, eura i dolara.
Kako je onda moguće da Bitcoin ima vrijednost?
Vratimo se opet onome što smo naučili proučavajući novac. Udžbenik ekonomije kaže kako dobar novac mora pohranjivati vrijednost, olakšavati razmjenu i služiti za mjerenje vrijednosti kao obračunska jedinica. Sve će moći obavljati te novčane funkcije ako ispunjava svojstva novca – kao prvo svojstvo oskudice, zatim djeljivost, prenosivost, trajnost i prepoznatljivost. Uspoređujući novčane kandidate poput Bitcoina, zlata ili dolara s ovim popisom svojstava, Bitcoin uvjerljivo pobjeđuje u svim točkama. Stoga je Bitcoin najbolja pohrana vrijednosti koju smo ikada imali, najbolji olakšavač razmjene koji smo ikada vidjeli i besprijekorna mjerna jedinica za vrijednost. Zato je mreža Bitcoina toliko atraktivna i naširoko korištena, a sa sve većim prihvaćanjem njezina vrijednost prirodno dodatno raste. Ako je ovo sve teško razumjeti – razlog je taj što to jest teško razumljivo. U Bitcoin krugovima govori se kako je potrebno provesti minimalno sto sati učenja o novcu i Bitcoinu da bi mogao razumjeti. Ja mislim da je potrebno i više.
Zašto ste posebno istaknuli svojstvo oskudice?
Bitcoin ima vrlo specifično svojstvo. Bez obzira o kojoj se robi radi, ako potražnja raste, stvara se veća ponuda. To vrijedi čak i za zlato, jer bolje tehnologije i rast vrijednosti čine profitabilnijim kopati dublje i rudariti više. Bitcoin je drugačiji. Bez obzira koliko potražnja raste, nikad neće biti moguće stvoriti više od programiranih 21 milijun Bitcoina. Opet, potrebno je mnogo učenja kako bi se shvatilo na koji način funkcionira kod protokola Bitcoina prije nego dođete do uvjerenja da je apsolutna oskudica Bitcoina stvarna. Ali to je bitno shvatiti svakom tko se želi koristiti Bitcoinom. U suprotnom ste samo turist koji je svratio “zaraditi velike novce u kriptovalutama” i koji će sve prodati kod prvog pada cijene Bitcoina. Samo oni koji razumiju Bitcoin tehnologiju i monetarna svojstva kroz vlastito proučavanje će se nepokolebljivo oslanjati na ovu tehnologiju. Samo će oni razumjeti da ne koristiš Bitcoin “da se obogatiš”, kao što to činim s fiat novcem. Izlazna strategija iz Bitcoina s “isplatom gotovine” nema smisla – Bitcoin je izlazna strategija iz fiat novca.
Što je crypto hype i zašto je on opasan?
Bitcoin je izumljen ili otkriven 2008., 2009. godine kao izvorna implementacija zdravog novca bez povjerenja na temelju nepromjenjive računovodstvene knjige, nazvane “blockchain”, koja je termodinamički osigurana energijom. Nakon toga, koncepti i kod su kopirani i modificirani mnogo puta, navodno kako bi se “poboljšali” različiti aspekti Bitcoina. Danas možete pronaći na tisuće takozvanih kriptovaluta koje nemaju ozbiljnu svrhu. Pridošlice percipiraju Bitcoin kao dio ove “kripto” džungle. U stvarnosti, kripto džungla i Bitcoin nemaju ništa zajedničko. (SLIKA – Odnos Bitcoina i ostalih kriptovaluta) No, svaki novi val kripto noviteta ispadne samo nova inkarnacija nejasnih rješenja ili, još gore, izravna prijevara. Kada je ljudski um zarobljen zavišću i strahom od propuštanja, svi kritički objekti se isključuju i ljudi postaju žrtve svoje pohlepe. Shema je uvijek ista: izbacuje se token, influenceri kreiraju hype, cijena raste dok se skuplja naknada za trgovanje od pohlepnih kupaca, zatim inicijatori bacaju svoje tokene na naivne pridošlice, žrtve prijevare koje su im osigurale izlaznu likvidnost. U konačnici, token je napušten i umire. Ali svaki put isto! Kripto tokeni idealni su za izmusti teško stečenu ušteđevinu. Procjenjuje se da je novi $LIBRA meme coin, čije je lansiranje, nažalost, potaknuo nitko drugi nego argentinski predsjednik na svom X računu, inicijatorima ove prevare u samo nekoliko sati prikupio oko 100 milijuna dolara dobiti. Ista priča s $TRUMP i $MELANIA tokenima dogodila se uoči inauguracije, a tu je i manje zapažen $CAR u Centralnoj Afričkoj Republici promoviran od strane njihova predsjednika. Ništa od toga nema nikakve veze s Bitcoinom, jedinim oblikom termodinamički osiguranog čvrstog novca koji se temelji na kriptografiji za autentifikaciju transakcija. Strogo odvajanje pojmova “kripto” i Bitcoin prva je lekcija mojih studenata.
Otkud nedavni značajan rast Bitcoina?
Na površnoj razini, odgovor bi bio – Bitcoin “skoči” čim više kupaca obrati na njega pozornost, baš kao što svaka tržišna roba poskupljuje kada potražnja raste. Ova povećana potražnja može imati različite pozadine, od interesa opće javnosti, pa čak i do državne razine. Naime, promjena vlasti u SAD-u prošle godine izazvala je veliku pozornost jer je nova administracija obećala mnogo više Bitcoin (i “kripto”) prijateljski regulatorni pristup. Stoga bi bilo sasvim prirodno vidjeti kako potražnja raste kao posljedica ove nove pažnje. No, kažem, to je sve na površnoj razini. Kad shvatite kontrast između fiat novca i Bitcoina, ovo pitanje, zašto je Bitcoin skočio, postat će nezanimljivo. Prvo, pogledate li grafikone rasta Bitcoina od 2012. godine do danas u usporedbi s dolarom, zapravo ne možemo govoriti o nekom posebnom rastu krajem 2024., odnosno početkom 2025. godine, ako pogledamo relativni rast (logaritamska skala). I drugo, ponavljam, uzaludno je pokušati kratkoročno predvidjeti cijenu Bitcoina. Bitcoin nije za trgovanje. Bitcoin je dugoročna izlazna strategija iz fiat sustava.
Koliko je edukacija o Bitcoinu zastupljena u Hrvatskoj, Europi i svijetu?
Mnogo, mnogo manje nego li bi trebala biti. No, to ne čudi s obzirom na veliku promjenu paradigme koju Bitcoin predstavlja u svijetu novca i financija. Teško će takozvani eksperti, koji su profesionalni život posvetili tradicionalnom sistemu, otvorena uma pristupiti novoj paradigmi. Moram vam reći da sam se izborio da držim predavanja o Bitcoinu. Ipak, dubinsko obrazovanje temeljeno na funkcionalnim načelima predstavlja ključ kako iskoristiti ovu novu monetarnu alternativu i pronaći uvjerenje da napustite brod fiat novca koji polako tone. Uključivanje Bitcoina u formalne nastavne planove i programe obrazovnih institucija, kako na srednjoškolskoj, tako i na sveučilišnoj razini učinilo bi čuda za uspješnu budućnost mlađih generacija i društva u cjelini.
Je li Vaš seminar obvezan ili izborni? Koliki je interes? Kakve su reakcije studenata?
Seminar je izboran. Trenutno ga predajem šesti put i nekoliko puta smo podizali limit upisa. Prvi put imao sam deset studenata, dok ih ovaj semestar imam 25. Ove godine su neki studenti rekli kako ih je usmena preporuka dovela na predavanje, odnosno seminar su im preporučili prošlogodišnji polaznici. Nadam se da će se to nastaviti.
Pročitajte još:
Kažete da je dobro da onaj tko želi istraživati Bitcoin, također i kupi određeni iznos Bitcoina. Zašto? Imaju li svi Vaši studenti Bitcoin u određenom iznosu?
Nikad ne bih preporučio nekome da naslijepo kupuje Bitcoin. Radije preporučujem svima da uče o novcu i Bitcoinu. Ipak, ako želiš učiti, daleko je zanimljivije biti vlastitom kožom u igri. Jer učenje o Bitcoinu zahtjeva i praktično iskustvo. To je razlog zbog kojeg potaknem studente da kupe malu količinu Bitcoina. Tek nakon što steknete znanje i uvid možete odlučiti — prema vlastitoj prosudbi — jeste li se uvjerili da je spremanje vašeg teško zarađenog novca u obliku Bitcoina bolja alternativa.
Smatrate li da je Bitcoin garancija? Je li moguća njegova propast?
Ako ste izučavali Bitcoin, shvatit ćete da je Bitcoin siguran od monetarnog obezvrjeđivanja. To je najveća opasnost fiat valuta. Mogu biti proizvedene u neograničenim količinama i ta količina mora konstantno rasti da bi sistem funkcionirao. A to znači konstantno obezvrjeđivanje. Inflaciju ne uzrokuju proizvođači, maloprodaja ili problemi u opskrbnom lancu već samo i isključivo obezvrjeđivanje valute stvaranjem sve veće količine kako bi se sustav održao na životu. O tome se ne uči u školi. Niti na fakultetu. To jednostavno nije tema o kojoj se diskutira više nego li u sklopu jedne apstraktne lekcije na predavanju o makroekonomiji. Kako god, ništa nije garancija. Neka svatko istraži za sebe. Ali za mene, Bitcoin je daleko sigurniji nego li krhak i napuhan fiat monetarni sustav koji vuče u dug.
Piše: Helena Marušić Čović
