Hrvatska se u vrijeme Jugoslavije mogla pohvaliti nekolicinom izuzetno uspješnih tvornica igračaka. Sve regije tih su godina imale jednu do dvije takve tvornice, kao što su bile Jugoplastika u Dalmaciji, 25. maj i Labinprogres u Rijeci i Istri, Tik-Tak u Krapini ili Lio u Osijeku.
Spomenute tvornice imale su posebne dizajnere samo za igračke, dok je Biserka bila poznata i po posjedovanju Disneyeve licence kao jedina na području jugoistočne Europe. Uz to, postojao je i veliki broj manjih tvornica i pogona koji su opskrbljivali ili radili za ove proizvođače igračaka.
“Već polovicom dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj radi tvornica koja proizvodi igračke ne samo za domaće tržište nego i austrijsko, nizozemsko i grčko. Riječ je o zagrebačkoj tvornici UZOR, danas zaboravljenoj ili malo poznatoj, no uspjela sam u Arhivu pronaći podatke o njenom radu, proizvodnji i izvozu igračaka u inozemstvo. Radi se o 1954. i 1955. godini kada je nabava sirovine (polivinil klorida) bila izazovna baš kao i postići već tada visok standard kvalitete za izvoz. Vrlo zanimljivo i izazovno razdoblje, no s velikom sigurnošću mogu ustvrditi da je to prva tvornica na današnjem prostoru Hrvatske koja je izvozila takvu vrstu igračaka. Kasnije se njen pogon plastike više orijentirao za potrebe medicinske i vojne industrije, a igračke su bile usputna “ostavština”, što je vjerujem dalo prostor zagrebačkoj tvornici Biserka da se razvije u tvornicu kakvu je pamtimo”, kazala je u nedavnom intervjuu za Financije.hr Sanja Nekić, viša kustosica i arhivistica Hrvatskog školskog muzeja u sklopu kojeg je i zbirka igračaka koja broji više od 1.500 eksponata.
Te će nekoć slavne tvornice uskoro dobiti i vlastitu izložbu u sklopu HŠM-a.
“Ukratko izložba je zamišljena kao kraći povijesni pregled promjene paradigme igračke tijekom 20. stoljeće, povijesni pregled rada tvornica igračka na području današnje Hrvatske sagledan u širem društvenom kontekstu, s posebnim osvrtom na kvalitetu, vrstu, ali i dizajn pojedinih igračaka koji su bili prepoznati i van granica današnje Hrvatske, a koje su danas s pravom dijelom nacionalne kulturne baštine”, pojasnila je Nekić.
Hrvatska se danas ni približno ne može pohvaliti nečim takvim iako proizvodnja igračaka ili različitih vrsta igara i dalje postoji.
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u tom je sektoru prošle godine bilo zaposleno 213 ljudi, pri čemu ipak treba napomenuti kako proizvodnja igračaka nekima od tvrtki s popisa predstavlja tek jednu od djelatnosti.
Dvadeset najuspješnijih tvrtki koje se bave proizvodnjom igara i igračaka lani su ostvarile 33,4 milijuna eura prihoda i dobit od 4,2 milijuna eura, pri čemu se na vrhu našla Super Igra d.o.o. Oni su, otkrivaju podaci CompanyWalla, prošle godine imali 112 zaposlenih, 11 manje nego u 2023., uz prihode od 27,1 milijun eura i 3,6 milijuna eura dobiti.
Grafika-Grafoprint d.o.o. iz Bestovja jedini u Hrvatskoj proizvode karte za Belu, Poker, Remi i Briškulu, što im je donijelo nešto više od dva milijuna eura prihoda i 137.778 eura dobiti.
Trećeplasirana po prihodima u 2024. je tvrtka Golden Darts iz Zagreba, jedan od vodećih proizvođača elektroničkog pikada u Europi i svijetu. Njihovi su prihodi premašili milijun eura, a mogli su se pohvaliti i s 98.087 eura dobiti.
Opremanje dječjih igrališta primarna je djelatnost Male Mime iz Čakovca, što im je donijelo četvrto mjesto na listi, zahvaljujući prihodima od 696.546 eura. Dobit im je iznosila 98.087 eura, pri čemu su imali 11 zaposlenih.
Splitska Gotovac Tehnologija d.o.o. specijalizirana je za proizvodnju igara i igračaka, a peto mjesto prema podacima CompanyWalla osigurali su im 210.480 eura prihoda i 63.669 eura dobiti. Vrijedi spomenuti i kako su prošle godine imali samo dvoje zaposlenih.
Slijedi tvrtka Böhm d.o.o. osnovana 1993. godine, od kada se bavi proizvodnjom casino opreme. Specifičnost njihovih proizvoda je kombinacija zanatstva i moderne tehnologije, a lani su ostvarili ukupne prihode od 719.097 eura dok im je dobit iznosila 57.832 eura.
Pročitajte još:
Veliku pozornost medija, kako domaćih tako i svjetskih, privukle su edukativne STEM igračke CircuitMess Alberta Gajšaka. U njihovoj se biografiji među ostalim nalazi i suradnja s Walmartom, dok ih je Deloitte uvrstio među 25 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki središnje Europe.
Napravili su i vlastitu Batmobile igračku za koju su dobili i licencu slavnog Warner Brosa, kao i onu NASA-e za svoj CircuitMess Perseverance Space Rover Kit, vjerna replika pravog vozila koji obitava na Marsu.
Jedan odgovor
Bilo bi čudo da su sve ostale….