Što Hrvatskoj donosi stabilni kreditni rejting?

Agencija Fitch potvrdila je hrvatski dugoročni kreditni rejting ‘A-‘ sa stabilnim izgledima, poduprt članstvom u Europkoj uniji (EU) i eurozoni, ponajprije zbog fiskalne discipline i snažnog gospodarskog rasta.

Također, kako se ističe u najnovijoj ocjeni, hrvatski institucionalni kapacitet i upravljanje su se poboljšali zadnjih godina.

S druge pak strane agencija ističe i činjenicu da Hrvatska ima malo gospodarstvo koje je ranjivo na izvanjske šokove te niži bruto društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika no usporedive zemlje koji je na 76 posto medijalne vrijednosti u investicijskom razredu.

U prošloj godini hrvatski je BDP rastao 3,8 posto nakon 3,3 posto u 2023. godini na temelju realnog rasta plaća, fiskalnih poticaja i snažnog priljeva novaca iz europskih fondova, navodi Fitch. Za ovu godinu očekuje usporavanje gospodarskog rasta na 3,2 posto uslijed umjerenijeg rasta osobne potrošnje i investicije te veće izvanjske neizvjesnosti.

“Očekujemo dalje usporavanje u 2026. prema brojci koja predstavlja potencijal rasta od oko 2,5 posto godišnje”, ističe agencija.

Porast trgovinskog protekcionizma je negativan rizik, no poglavito zbog sekundarnih učinaka budući da je izravna izloženost trgovini sa SAD-om mala. Veća potrošnja za obranu u EU može povećati potražnju za hrvatskim robama i uslugama.

Fitch iznosi kako je Hrvatska jedna od najuspješnijih zemalja u povlačenju novaca iz europskog mehanizma oporavka i otpornosti te da će europsko financiranje biti važan pokretač rasta do 2030. godine dok bi provođenje reformi trebalo povećati potencijal rasta i djelovati na strukturne izazove.

Na srednji rok Fitch vidi umjeren proračunski deficit koji bi u ovoj godini trebao ostati na 2,1 posto BDP-a, otprilike na razini iz prošle godine, a onda se u 2026. smanjiti na 1,7 posto BDP-a.

Podsjetimo, u 2023. deficit je bio 0,9 posto BDP-a, a rast u prošloj godini najviše se pripisuje većim izdvajanjima za plaće u javnom sektoru čiji su troškovi došli na 12,8 posto BDP-a ili 1,5 postotni bod više no u godini ranije.

Po ocjeni Fitcha, javni je dug prošle godine pao na 57,4 posto BDP-a što je u skladu s medijalnom razinom zemalja koje imaju ‘A’ rejting i gotovo 30 postotnih bodova manje no na vrhuncu pandemije 2020. godine.

“Smanjenje razine duga će se nastaviti premda nešto sporijim ritmom uslijed normalizacije nominalnog rasta BDP-a, uravnotežene primarne proračunske pozicije i očekivanih većih troškova za obranu. Predviđamo da će javni dug pasti na 53,5 posto BDP-a do kraja 2029. godine”, navodi Fitch.

Zbog baznih učinaka agencija očekuje daljnje usporavanje inflacije u ovoj godini te sporiji rast plaća i osobne potrošnje. Realno bi plaće mogle rasti pet posto nakon 11 posto u 2024. Zbog već ugrožene cjenovne konkurentnosti Fitch smatra da neće biti značajnog rasta cijena u turizmu. Prosječna bi inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, ove godine trebala pasti na 3,4 posto nakon četiri posto u 2024. godini, a onda na tri posto u 2026.

Što se tekućeg računa platne bilance tiče, ove i iduće godine Fitch vidi pogoršanje deficita na 1,1 posto, odnosno 1,8 posto BDP-a zbog nižih priljeva u sektoru usluga i očekivanog većeg deficita u robnoj razmjeni. No, taj će deficit moći biti financiran priljevom od europskih fondova i stabilnim izravnim stranim investicijama.

Agencija napominje da je bi scenarij za eventualno smanjenje kreditnog rejtinga bio niži gospodarski rast na srednji rok zbog nekog strukturnog šoka koji bi utjecao na ključne ekonomske sektore ili značajno povećanje udjela javnog duga u BDP-u kao rezultat labave fiskalne politike ili slabijih makroekonomskih izgleda.

Oni faktori koji bi eventualno doveli do rasta rejtinga su značajno smanjenje razine javnog duga u srednjem roku te konvergiranje strukturnih pokazatelja kao što su BDP po glavni stanovnika i kvaliteta upravljanja prema razinama drugih zemalja sa sličnim rejtingom.

“U ovom trenutku teško je očekivati da će se događati neki pomaci oko rejtinga u dogledno vrijeme. Hrvatska već dulje vrijeme nije u EU proceduri prekomjernog deficita i ima određenog fiskalnog prostora za povećanje troškova za obranu. S druge strane pala nam je produktivnost prošle godine i to će se vjerojatno nastaviti i ove”, kazao je za Financije.hr glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.

Druge dvije velike svjetske rejting agencije drže Hrvatsku na praktično istoj razini kao Fitch.

Kod agencije Standard & Poor’s on je također na ‘A-‘ s pozitivnim izgledima, a kod agencije Moody’s je na A3 sa stabilnim izgledima.

Bolji kreditni rejting zemlje na financijskim tržištima povlači za sobom veću sigurnost za investitore, a isto tako povoljnije troškove financiranje ne samo za državu, već posljedično i za tvrtke te građane.

Prije petnaestak godina, u vrijeme velike globalne financijske krize kada Hrvatska još nije bila članica EU-a, hrvatski je rejting bio na BBB-/Baa3 razini što je bila donja granica takozvanog neutralnog investicijskog rejtinga i na samo jednu stepenicu od špekulativnog rejtinga koji se popularno naziva ‘smećem’.

Hrvatskoj je trebalo u tom vremenu šest godina, do 2015. godine, da izađe iz recesije i u međuvremenu je pala u špekulativni rejting kod sve tri agencije.

Povratak u najniži investicijski razred uslijedio je postupno, prvo kod agencija Fitch i Standard & Poor’s 2019. godine, a onda i kod agencije Moody’s tri godine kasnije.

U zadnje tri godine rejting je prerastao iz takozvane adekvatne kreditne kvalitete u iznadprosječnu kreditnu kvalitetu. U toj podkategoriji još su dvije stepenice iznad trenutačnog hrvatskog rejtinga, a iznad toga su kategorizirane zemlje s visokom i najvišom kreditnom kvalitetom, od ‘AA-/Aa3’ do ‘AAA/Aaa’.