Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH uputilo je u javno savjetovanje nacrte novih Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, a javnom će savjetovanju biti do 4. listopada.
S ciljem jasnijeg i učinkovitijeg propisivanja pravila za gradnju i energetsku učinkovitost u zgradarstvu, kao i činjenice da postojeći Zakon o gradnji detaljno obrađuje samo jedan od temeljnih zahtjeva za građevinu, novi zakonodavni okvir podijeljen je na dva zakona: Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, objavilo je ministarstvo.
Zakonom o energetskoj učinkovitosti prvi put se na jednom mjestu uređuju sve odredbe vezane uz energetsku učinkovitost u zgradarstvu, uključujući poboljšanje energetskih svojstava zgrada i usklađivanje s temeljnim zahtjevima struke i načelima održivosti. Također, uvodi se Nacionalni plan obnove zgrada i pojam zgrada nultih emisija.
„Kao članica Europske unije imamo obvezu do 2050. godine uspostaviti fond zgrada s nultim emisijama, a naša zakonska rješenja moraju biti usklađena s europskom direktivom“, naglasio je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH, Branko Bačić. Dodao je da će do 2028. sve zgrade u vlasništvu javnih tijela morati imati nultu emisiju, a do 2030. taj će uvjet vrijediti i za sve nove zgrade.
Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, pozdravila je razdvajanje zakona jer će isto značajno pojednostaviti postupke kod manje složenih građevina. Istaknula je da je većina primjedbi Komore uvažena te je pozdravila i uvođenje BIM-a, uz napomenu da njegova implementacija zahtijeva znatne resurse i vrijeme, osobito za manje i srednje poduzetnike.
Kad je riječ o novom Zakonu o gradnji, koji nije značajnije mijenjan od 2014. godine, cilj je povećati učinkovitost i transparentnost graditeljskog sustava. Predviđa se nova klasifikacija građevina, uvođenje BIM modela, te se povećava uloga projektanta koji samostalno prikuplja uvjete priključenja i posebne uvjete kroz sustav eDozvola. Kroz novo zakonsko rješenje predlaže se i uvođenje obveznog očevida prije izdavanja dozvole, a investitor koji započinje gradnju prije izdavanja dozvole obvezan je platiti posebnu naknadu. Novost je i obveza izrade plana održavanja zgrada i drugih građevina prije izdavanja uporabne dozvole.
„Važno nam je da dostignemo ciljeve Nacionalnog plana stambene politike kroz ubrzanje postupka izdavanja građevinskih dozvola. Želimo da investitori imaju jasnu proceduru i dokumentaciju, a pritom ćemo propisati uvjete i osnovne parametre za izgradnju višestambenih zgrada“, istaknuo je ministar Bačić.
Struka podržava izmjene, ističući kako su najveće boljke postojećeg zakona nedefinirani rokovi za utvrđivanje urednosti zahtjeva, bilo da se radi o utvrđivanju uvjeta koje propisuju javnopravna tijela ili izdavanje dozvole, samostalnosti službenih osoba pri utvrđivanju javnopravnih tijela za izdavanje uvjeta, velik broj stranaka u postupku, te zahtjevnoj dokumentaciji za izdavanje uporabne dozvole za obiteljsku kuću.
Dario Šafranko, ovlašteni inženjer građevinarstva za Financije.hr kaže da se Nacrtom zakona poboljšava postupak ishođenja posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja pri čemu se jasno propisalo da se pribavljaju samo uvjeti priključenja i uvjeti nadležnog tijela za kulturnu baštinu ako je zgrada kulturno dobro.
„Nažalost, trenutno predloženim odredbama povećao se rok za izdavanje uvjeta priključenja s 15 na 30 dana, što svakako ne ide u smjeru ubrzanja postupka. Ako obiteljska kuća nije kulturno dobro, u fazi ishođenja građevinske dozvole neće biti postupka ishođenja potvrde javnopravnog tijela na projekt. Također, smanjuje se broj stranka u postupku ishođenja građevinske dozvole pod uvjetom da će projektirana obiteljska kuća od susjedne čestici biti udaljena više od polovice visine zgrade, pri čemu će u tom slučaju investitor biti jednina stranka u postupku. Rok za utvrđivanje urednosti zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole i dalje nije propisan“, ističe Šafranko.
Prema postojećem Nacrtu Zakona o gradnji, kako ocjenjuje, povećava se projektna dokumentacija.
„Sada će se morati izraditi Opis zahvata u prostoru, Idejni projekt za manje složene zgrade i Glavni projekt. Glavni projekt i dalje ostaje kao obavezan i mora se priložiti prilikom prijave građenja. Postojećim prijedlogom zakona izmijenjen je samo redoslijed izrade projekta. Glavni projekt bi se izrađivao tek nakon izdane građevinske dozvole ili za vrijeme izdavanje iste, pod uvjetom da je investitor voljan preuzeti rizik da će dozvola prema izrađenom idejnom projektu zaista biti i izdana. U fazi građenja za investitora se nije ništa promijenilo. I dalje će kao i prema važećem zakonu morati osigurati stručni nadzor u pogledu ispunjenja bitnog zahtjeva za mehaničku otpornost i stabilnost. U fazi ishođenja uporabne dozvole prema prijedlogu novog zakona isto nema novina“, kaže ovlašteni inženjer građevinarstva, Dario Šafranko.
Pojednostavljenja kod manje složenih zgrada
Novi zakon bi trebao imati i odvojene postupke odnosno zasebnu proceduru za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za manje složene zgrade i za višestambene zgrade, što bi trebalo pojednostaviti proceduru te smanjiti broj potrebnih dokumenata.
„Novi zakon uvodi dodatan projekt za ishođenje građevinske dozvole za manje složene zgrade, a to je Idejni projekt za manje složenu zgradu. Na temelju njega će se izdavati građevinska dozvola. Prema novom zakonu Glavni projekt će i dalje biti potrebno izraditi, samo se na temelju njega neće izdavati građevinska dozvola, ali će ga biti nužno priložiti prilikom prijave građenja. Prema prijedlogu novog zakona sada će se morati izraditi Opis zahvata u prostoru, Idejni projekt za manje zahtjevne zgrade i Glavni projekt na temelju kojeg će se moći pristupiti građenju. Sam postupak, odnosni upravni postupak ishođenja građevinske dozvole, će ubrzati samo u pogledu toga da što neće biti potrebno pozivati javnopravna tijela na davanje potvrde na projekt. Upravno tijelo u upravnom postupku ishođenje građevinske dozvole će na temelju Idejnog projekta i druge propisane dokumentacije utvrđivati iste činjenice (usklađenost s prostornim planovima, izrada projekta od strane ovlaštene osobe, označavanje i nemogućnost izmjene projekta, mogućnost priključenja na prometnu površinu, itd.). Također, smanjuje se broj stranka u postupku ishođenja građevinske dozvole pod uvjetom da će projektirana obiteljska kuća od susjedne čestici biti udaljena više od polovice visine zgrade, pri čemu će u tom slučaju investitor biti jednina stranka u postupku. Samim zakonom se i dalje ne propisuje rok u kojem upravno tijelo mora utvrditi je li podneseni zahtjev za izdavanje upravnog akta uredan“, ističe Šafranko za naš portal.
Predloženim tekstom zakona, ocjenjuje, procedura bi se trebala ubrzati tako da za izdavanje građevinske dozvole ne treba izraditi sadržajno kompleksan projekt kao što je glavni projekt, već će dovoljno biti izraditi Idejni projekt koji nije tako sadržajno kompleksan.
„Idejni projekt je ishodište svakog projektiranja i svatko iz struke će se složiti da zahtijeva veliku količinu vremena za izradu jer je to faza projekta u koji je investitor najuključeniji i u kojem se materijaliziraju njegove ideje koje se usklađuju s prostorno planskom dokumentacijom i ostalim propisima. To je projekt koji ima najviše iteracija. Za građenje će se i dalje morati izraditi glavni projekt jer je to projekt u kojem se dokazuje ispunjenje bitnih zahtjeva za građevinu. Operativno će se on izrađivati za vrijeme ishođenja građevinske dozvole ili po ishođenju iste. Također, uvodi se dodatni dokument nazvan Plan i uvjeti održavanja građevine i opreme izrađen od svih izvođača radova“, pojašnjava Šafranko.
U postupku izdavanja građevinske dozvole za manje složene zgrade, prema novom Zakonu, bit će potrebno priložiti idejni projekt, umjesto glavnog projekta kako je to sad propisano. Na pitanje što to zapravo mijenja u operativi, Šafranko pojašnjava:
„Vlada predloženim prijedlogom zakona, pretpostavljam, planira proceduru ubrzati na način da za izdavanje građevinske dozvole ne treba izraditi sadržajno kompleksan projekt kao što je glavni projekt, već će dovoljno biti izraditi Idejni projekt koji nije tako sadržajno kompleksan. Glavni projekt će i dalje biti potrebno izraditi jer ga je nužno priložiti pri prijavi građenja, samo se on sada neće izrađivati prije građevinske dozvole u svrhu izdavanje iste već se izrađivati nakon izdavanja iste“, navodi.
Smanjuje se broj stranka u postupku ishođenja građevinske dozvole pod uvjetom da će projektirana obiteljska kuća od susjedne čestici biti udaljena više od polovice visine zgrade, pri čemu će u tom slučaju investitor biti jednina stranka u postupku. To će omogućiti da građevinska dozvola brže postane pravomoćna ako će investitori koristiti institut prava odricanja na žalbu“, pojašnjava ovlašteni inženjer građevinarstva, Dario Šafranko.
„Vrijedi napomenuti, da su prijedlogom novog zakona propisane dvije vrste glavnog projekta (preuzete iz trenutno važećeg zakona) i uvjeti za njegovu izradu. Vlada u prijedlogu novog zakona nije propisala uvjete za izradu glavnog projekta za manje složene zgrade, a koji će se morati izraditi za zgradu za koju će građevinska dozvola biti izdana temeljem idejnog projekta za manje složene zgrade. Nadam se da će se to kroz javnu raspravu iskristalizirati“ ističe ovlašteni inženjer građevinarstva, Dario Šafranko.
Nadzor nad građenjem propisan je samo za provjeru ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, a nije potrebna izrada izvedbenog projekta, a smanjuje se i broj stranaka u postupku.
Šafranko pojašnjava i da se prema prijedlogu novog zakona uvodi obveza izrade izvedbenog projekta za sve građevine, osim za manje složene zgrade. Do sada je izrada izvedbenog projekta bila samo za građevine 1. skupine – građevine za koje je propisano da akte za gradnju izdaje Ministarstvo. Šafranko kaže – pozdravljam takvu odredbu.
„U fazi ishođenja uporabne dozvole za obiteljske kuće prema prijedlogu novog zakona isto nema novina. I dalje se inzistira na Pisanim izjavama izvođača o izvedenim radovima za sve radove. Također, uvodi se dodatni dokument nazvan Plan i uvjeti održavanja građevine i opreme izrađen od svih izvođača radova. Plan i uvjeti održavanja građevine je „novina“ uvedena prijedlogom novog zakona i bit će ga potrebno priložiti zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole za manje složene zgrade. Do sada je to bilo sastavni dio pisane izjave izvođača i ostaje nam vidjeti hoće li to sadržajno ostati isti dokument, ali novog naziva“, kaže Šafranko.
Projektna dokumentacija nije najskuplja u cjelokupnoj investiciji
Smatra i da se navedenim odredbama prijedloga novog zakone neće pojeftiniti izgradnja. Potencijalno će se povećati cijena projektne dokumentacije jer se uz Opis zahvata u prostoru i Glavni projekt uvodi Idejni projekt za manje složene zgrade. Vrijedi napomenuti, da projektna dokumentacija, na žalost, nije velika stavka u cjelokupnoj investiciji. Također, kvalitetna dokumentacija može uvelike smanjiti cijenu gradnje.
„Potrebno je iz javnog prostora izbaciti iluziju da će se moći graditi samo na temelju idejnog projekta. Da je to točno, to bi bilo pogubno za kontrolu troškova investicije. Trenutnim prijedlogom novog zakona o gradnji ne vidim prijetnju sigurnosti projektiranih zgrada. I dalje će se izrađivati glavni projekti u kojima će se morati dokazati biti zahtjevi za građevinu, a pri čemu ističem mehaničku otpornost i stabilnost i bitan zahtjev zaštite od požara. Prijedlogom novog zakona se štoviše proširuje popis bitnih zahtjeva za građevinu koje će biti nužno ispoštovati tijekom gradnje građevina“, kaže Šafranko.
Zakon navodi i kako je radi osiguranja sigurnijeg i kvalitetnijeg građenja, uočena potreba za propisivanjem obveze projektantu glavnog projekta da za cijelo vrijeme građenja građevine, odnosno do izdavanja uporabne dozvole, investitoru i ostalim sudionicima u gradnji pruža stručnu pomoć, pa je navedena obveza i propisana novim Zakonom. Šafranko ocjenjuje kako će se ovim odredbama „uvesti kaos“.
„Odredba članka 19. st. 4. prijedloga novog zakona o gradnji će uvesti kaos na gradilište i u rad projektanata. Nadam se da će se kroz javnu raspravu i uz angažman strukovnih komora isti preformulirati ili čak i izbaciti iz zakona. Osobno ću se založiti kroz proces javne rasprave da se navedena odredba izmjeni tako da projektant pruža stručnu pomoć do izdavanja uporabne dozvole isključivo investitoru, odnosno stručnom nadzoru kao stručnom predstavniku investitora u fazi građenja u pogledu tumačenja rješenja predviđenih glavnim projektom, a u smislu razrade detalja samo u slučajevima kada je propisana obveza izrade Izvedbenog projekta. Nadzorni inženjer je glavna osoba na gradilištu i stručna osoba koja je na temelju odredbi zakona dužna investitora, bez odgode upoznati sa svim nedostacima, nepravilnostima u projektu. Izvođač je sve nepravilnosti dužan prijaviti stručnom nadzoru, a stručni nadzor dalje komunicirati s osobama koje su u ugovornoj obvezi s investitorom“, kaže Šafranko.
Pročitajte još:
Velik broj investitora se, naglašava za Financije.hr, zbog dugog čekanja na izdavanje građevinske dozvole, na svoj rizik, bez građevinske dozvole i prijave građenja zasigurno odlučuje na temelju izrađenog glavnog projekta (koji je priložio građevinskoj dozvoli) krenuti u građenje građevina.
„Ne podržavam to. Prijedlogom novog zakona o gradnji se propisuje očevid na građevinskoj čestici i „kazne“ ako se već započelo s građenjem. Ako je građenje u skladu s projektnom dokumentacijom u pogledu lokacijskih uvjeta, a koja je uredna i na temelju koje će se izdati građevinska dozvola, a objekt nije stavljen u upotrebu, treba li kažnjavati takvog investitora? Mislim da da, ali pod uvjetom da država osigura zakonom propisane rokove za izdavanje građevinske dozvole. Do tada, treba promisliti o utjecaju takvih odredbi na cjelokupno gospodarstvo“, ističe ovlašteni inženjer građevinarstva, Dario Šafranko.
Jedan odgovor
Odlično.