U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, kojima bi se položaj domaćih potrošača trebao dodatno ojačati, a zakon dodatno uskladiti s europskim direktivama o odgovornosti za neispravan proizvod te promicanju popravka robe. Prijedlog donosi „pravo na popravak“, jasnije informiranje, širi popis zavaravajućih praksi i strože kazne za trgovce.
Javna rasprava još traje, stigle su brojne primjedbe, ponajprije potrošačkih udruga ali i građana, koji upozoravaju na brojene probleme na koje nailaze u praksi.
Jedan od zanimljivijih komentara odnosi se na dobro ustaljenu praksu pružatelja usluga: imaš pravo na prigovor, ali komunikacija je na svakom koraku otežana, od toga da je formular za prigovor dobro skriven, u kontakt centru nitko ne odgovara na pozive satima, a odgovore koje na kraju potrošač dobije su rijetki ili beskorisni.
Često se pritužbe odbacuju kao neosnovane, upozoravaju potrošači, te dodaju da ne postoje jasne sankcije za neispunjavanje unaprijed plaćenih usluga niti odgovornost za uskraćivanje informacija. Sustav u praksi često ne štiti potrošača, upozoravaju.
Iz Udruge za zaštitu potrošača Grada Karlovca “Korana“ ističu da se potrošači pogrešno informiraju o njihovim zakonskim pravima, osobito oko jamstva. Trgovci često navode kraće trajanje jamstva, često godinu dana, iako je zakonski minimum dve godine, čime potrošače dovode u zabludu.
Također, otežava se ostvarivanje prava kod materijalnog nedostatka, posebno u prvih 6 mjeseci, kada bi trgovac trebao bez odgađanja omogućiti povrat novca ili zamjenu.
Veliki problem je i nedostatak jasnih i potpunih informacija na hrvatskom jeziku. Mnogi proizvodi, osobito tehnički i elektronički, nemaju upute, objašnjenja namjene, podatke o servisu ili postupku reklamacije na hrvatskom, što otežava sigurnu uporabu i ostvarivanje prava.
Brojne primjedbe odnose se i na zavaravajuće marketinške i prodajne prakse.
Udruga za zaštitu prava potrošača “Varaždinski potrošač” Varaždin smatra da je dobro što se među zavaravajuće prakse uvrstila i tvrdnja da su neke proizvod odobrile određene kategorije ili interesne skupine, što se u praksi pokazalo čestim marketinškim trikom koji nema objektivnog uporišta.
Iz Hrvatske gospodarske komore Sektora za trgovinu smatraju da se time nepravedno ograničava sloboda trgovca u marketingu i komunikaciji, a potrošača se lišava korisnih informacija o standardima kojima trgovac udovoljava.
U Društvu Potrošačica ističu da bi zabrana trebala obuhvatiti nedokazane ili neprovjerljive tvrdnje poput “okolišno prihvatljivo“, “ekološko“, “ugljično neutralno“ ili slične marketinške formulacije koje nisu potkrijepljene objektivnim, mjerljivim i neovisno provjerljivim dokazima.
U Ministarstvu pravosuđa i uprave smatraju da se ovakvim prijedlogom jasnije reguliraju obveze trgovaca te podižu maksimalni iznosi prekršajnih novčanih kazni.
Ističu da se predloženim izmjenama proširuje krug odgovornih osoba, pa će se naknada štete moći, osim od proizvođača, zahtijevati i od uvoznika, zastupnika proizvođača, pružatelja usluga ispunjavanja narudžbi, dobavljača te pružatelja internetskih platformi.
Propisuju se i dosadašnji rokovi zastare za pokretanje postupka – subjektivni rok od tri godine od dana saznanja za neispravnost proizvoda te objektivni rok od deset godina od dana kada je proizvod stavljen na tržište ili u uporabu. Iznimno, kao novina, u slučaju prikrivene tjelesne ozljede, primjenjuje se objektivni rok od 25 godina u kojem samo pravo prestaje.
Pročitajte još:
Dodatno, produljuje se rok odgovornosti za materijalne nedostatke u slučaju njihova uklanjanja popravkom stvari, kao i to da će za vrijeme popravka prodavatelj moći potrošaču besplatno osigurati odnosno posuditi zamjensku stvar.
Dosad su za sporove bili nadležni općinski sudovi, a sada se predlaže prijenos nadležnosti na trgovačke sudove, koji su specijalizirani za stečajne postupke.
Svi ugovori sklopljeni na daljinu moći će se raskinuti na isti način na koji su i sklopljeni – bez odlaska u poslovnicu. U slučaju kršenja zakona, trgovcima prijete veće novčane kazne.
