Članice Europske unije (EU), pa tako i Hrvatska, zadnjih dana užurbano smišljaju kako će doskočiti rastu cijena energenata uslijed bliskoistočnog sukoba što je već drugi put u četiri godine da se EU našao u sličnoj situaciji nakon što se to prvi put dogodilo zbog ruske invazije na Ukrajinu.
No, španjolski primjer pokazuje da osim izvanrednih mjera podlogu za lakše podnošenje kriznih situacija treba stvarati osmišljenom energetskom politikom kroz godine, a to je nešto na što bi svakako trebali obratiti pozornost i hrvatski energetski dužnosnici.
Hrvatska je zemlja koja raspolaže značajnim potencijalom u proizvodnji električne energije iz Sunca i vjetra, ali povećanje kapaciteta ide puževim korakom, ponajprije zbog administrativne sporosti i nedovoljnog kapaciteta mreže, pa onda smišljanje najboljeg modela ograničavanja cijena ostaje kao ključni alat.
Španjolska je vlada odobrila paket mjera kako bi ublažila gospodarske učinke rastućih cijena energenata i za to kani potrošiti pet milijardi eura.
“Rat (na Bliskom istoku) će Španjolce koštati pet milijardi eura”, izjavio je premijer Pedro Sanchez dodajući kako će se iskoristiti i širi resursi ako bude potrebno.
Taj paket je osmišljen kao potpora za oko 20 milijuna kućanstava i tri milijuna tvrtki.
Po riječima Sancheza, praktično jedinog premijera u EU koji je od početka jasno i glasno izrazio neslaganje s napadom SAD-a i Izraela na Iran, vladine mjere trebaju donijeti uštedu od 200 milijuna eura energetski intenzivnim industrijama. Među glavnim mjerama je smanjenje poreza na dodanu vrijednost (PDV) na gorivo s 21 na 10 posto te smanjenje trošarina na plin i naftne proizvode.
PDV na prirodni plin će biti smanjen na 10 posto, a maloprodajne cijene butana i propana će biti zamrznute. Smanjenje PDV-a na gorivo će u nekim slučajevima značiti i za oko 30 centi nižu cijenu za litru.
Za kućanstva će PDV na struju biti također smanjen na 10 posto, a također i dodatni neizravni porez na potrošnju struje koji je uključen u račune te ga u državnu blagajnu plaćaju energetske tvrtke. Poljoprivrednicima i ribarima će biti subvencioniran dio troškova za gorivo.
No, takve mjere nisu jedini dio priče.
“Španjolska pokazuje kako energetska tranzicija i naša predanost obnovljivim izvorima čine da su naši građani, industrija i tvrtke manje pogođeni od drugih zemalja”, poručio je Sanchez.
Obnovljiva energija trenutačno ima udio od nešto manje od 60 posto u ukupnoj proizvodnji energije. Kada je prije desetak dana cijena jednog megavat-sata struje dosegla 100 eura u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj, u Španjolskoj je bila na 14 eura.
“Razlika nije rezultat slučaja već razvoja pogona na obnovljive izvore proteklih osam godina”, ustvrdio je Sanchez.
Stvari ipak nisu tako jednostavne jer postoje i zemlje EU-a, među kojima je Hrvatska, koje imaju veći udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji, no to ne pomaže na isti način. Problem je u načinu na koji se u EU izračunavaju cijene struje.
Austrijski kancelar Christian Stocker je izjavio jako njegova zemlja godišnje više od 80 posto struje proizvodi iz obnovljivih izvora, ali ipak se cijena formira prema proizvodnji iz plinskih elektrana.
Kvaka je u tome što se veleprodajne cijene određuju prema najskupljem energentu potrebnom da se zadovolji potražnja. To znači da korištenje čak i male količine plina donosi rast iznosa na računima. Austrija upravo takav sustav krivi za visoke cijene.
No, u Španjolskoj količina sunca i vjetra dovodi do kontinuirane proizvodnje temeljem tih izvora, pa je plin potreban za pokrivanje potrošnje tek tijekom 15 posto prosječnog dana. U Italiji je, primjerice, ta brojka blizu 90 posto.
“Kada plin određuje cijenu struje tek 15 posto vremena, iznenadan rast cijene plina od 50 posto nema jednak učinak”, kazao je za Politico Jan Rosenow koji je profesor energetske i klimatske politike na sveučilištu Oxford.
Ipak dodaje da Sanchez malo pretjeruje kada govori samo o prednostima Španjolske u energetici jer se ipak ne može izbjeći prelijevanje volatilnosti s globalnih tržišta fosilnih goriva. To je i razlog donošenja paketa od pet milijardi eura.
“Španjolska kućanstva se i dalje uglavnom griju na plin, a vozila koriste benzin i dizel. Rat u Iranu ostavlja trag i potrošači to osjete na benzinskim crpkama i na računima za grijanje”, ustvrdio je Rosenow.
Pročitajte još:
Prošle godine Pirinejski poluotok je doživio povijesni nestanak električne energije koji je praktično blokirao normalan život dulje od jednog dana.
No, snažno ulaganje u obnovljive izvore, čija dinamika proizvodnja može biti vrlo volatilna, ipak nije promašaj jer je EU izvješće objavljeno na kraju prošlog tjedna ustvrdilo da je taj događaj bio rezultat kombinacije više faktora i da nije bio posljedica španjolskog oslanjanja na obnovljive izvore.
