Ono što je nekad možda izgledalo nevjerojatno ili nemoguće, da španjolski bruto društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika pretekne japanski, postalo je stvarnost.
Tako barem otkrivaju podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
BDP po glavi stanovnika u tekućim cijenama i izražen u dolarima ove godine u Španjolskoj iznosi 36.190 dolara naspram 33.960 dolara u Japanu.
U 2023. je još uvijek Japan imao veći BDP po glavi stanovnika od Španjolske, a onda je do zaokreta došlo u prošloj godini.
Za usporedbu spomenimo da je, također prema podacima MMF-a, u Hrvatskoj u ovoj godini BDP po glavi stanovnika došao na 25.674 dolara.
“Iza slučaja Španjolske i Japana je stvarna priča, ali također i značajan udio utjecaja statistike. Japanski jen je deprecirao 40 posto od 2021. što znači da čak i ako je japanski BDP ostao isti u lokalnoj valuti on je manji za 40 posto kad je izražen u dolarima”, ustvrdio je Angel Talavera iz konzultantske tvrtke Oxford Economics.
Drugim riječima, znatna količina japanskih ekonomskih podataka se bitno pokvarila zadnjih godina mjereno u američkim dolarima koji služi za usporedbe na međunarodnoj razini.
Španjolska je s druge strane u razdoblju osjetno rasta BDP-a potaknutog domaćom potražnjom, turizmom te ostalim uslugama. U 2024. gospodarstvo je raslo 3,2 posto što je uvjerljivo bolje od ostalih velikih gospodarstava eurozone.
Od sektora usluga dolazi dvije trećine španjolskog BDP-a i poboljšanja u tom segmentu su jedan od glavnih uzroka ekonomskog uspjeha.
“Globalni turizam je donio puno više koristi Španjolskoj no Japanu”, smatra Matthieu Gertken iz tvrtke BCA Research koja se bavi globalnim investicijskim i geopolitičkim analizama.
Po njegovoj ocjeni, snažne reforme nakon europske dužničke krize i prilagodba troškova rada je bitno ojačala konkurentnost španjolskog gospodarstva.
Tijekom financijske krize nezaposlenost u Španjolskoj bila je oko 25 posto. Među pogođenim poslodavcima se razvila sklonost nuđenja ugovora na određeno vrijeme i, kao odgovor, vlada je provela reforme koje su smanjile zaštitu zaposlenika s ugovorima na neodređeno vrijeme.
Uz ostalo, smanjeni su troškovi otpuštanja, povećana je radna mobilnost i kao rezultat poboljšana je produktivnost.
S druge pak strane, Japan je fosilizirao tržište rada što znači da mu je produktivnost ostala slabašna, dodaje Gertken u izjavi za Euronews..
Japan je po veličini četvrta najveća ekonomija svijeta, a prošle je godine izgubio poziciju treće najveće ekonomije prepustivši je Njemačkoj. MMF procjenjuje da bi ove godine Japan čak mogao po ukupnom iznosu BDP-a pasti na peto mjesto, iza Indije.
U zadnja tri desetljeća japanskog je gospodarstvo jedva raslo, a u 2020. mu je BDP zbog pandemije pao za 4,2 posto.
Po ocjeni japanske analitičke kuće Nikko Research Center, ono što ponajviše pogađa japanski rast je nedostatak inovativnosti.
Prije 25 godina, na početku ovog stoljeća, japanski je BDP po stanovniku bio drugi na svijetu iza Luksemburga, a sada je ta zemlja plasirana na 34. mjestu u tom parametru.
Hrvatska je, primjerice, na 47. mjestu, a Slovenija na 30.
Trenutačna kretanja u japanskom gospodarstvu ne upućuju na brz zaokret. Pretežito zbog slabijeg izvoza u prvom tromjesečju došlo je do pada BDP-a, a to je popraćeno i slabom domaćom potražnjom, iznadprosječnom stopom inflacije te slabostima u proizvodnom sektoru. Dvojbe oko carina potakle su strahove da bi i drugi kvartal japanska ekonomija mogla biti u recesiji.
Starenje stanovništva ne pomaže jer nedostaje radne snage i rastu troškovi socijalnog osiguranja.
Opravdano je i logično pitanje je li ovakav uspjeh španjolske ekonomije održiv.
Pročitajte još:
Prognoze govore da će gospodarstva s jakim uslužnim sektorom prosperirati budući da je udio tog sektora u globalnom BDP-u osjetno narastao u zadnjih 50 godina s 53 na 67 posto.
Prema aktualnim prognozama MMF-a, španjolski će BDP po glavni stanovnika 2030. doseći 42.300 dolara, a japanski će biti na 41.700 dolara.
